Knjiga ‘Vrijeme praznih crkvi’ češkog teologa i profesora sociologije na Karlovu Sveučilištu u Pragu Tomáša Halíka, objavljena je u nakladi Ex libris iz Rijeke.
Većina ljudi koji napuštaju crkve ne postaju ateisti – oni ih napuštaju zato što vjeru shvaćaju ozbiljnije od onoga što zatiču u crkvama, ističe se kao zaglavna misao knjige koja na gotovo 190 stranica obuhvaća 18 Halíkovih propovijedi.
Halík ih je u vrijeme karantene pisao te ih pred praznim klupama govorio u kameru. Imao sam tada više vremena za razmišljanje o svijetu, o Bogu i o samom sebi. Morao sam se pomiriti s pomišlju da ću se zaraziti, oboljeti i eventualno umrijeti, ističe Halík.
U propovijedima se, kaže, pokazala potreba da postane svjestan toga u kojem se smjeru kreće njegova župna zajednica, teologija, život i što odista čini srž njegove vjere: što za njega znači biti kršćanin.
Iznova sam otkrio tajnu Uskrsa i jedna od temeljnih gradbenih elemenata moje teologije je uskrsnuće koje se nastavlja, kaže Halík.
Akademska župna zajednica u Pragu, u kojoj Halík služi, po njegovu priznanju, izrasla je u intelektualnu duhovnu radionicu i školu, u mjesto dijaloga sa znanošću, filozofiju i umjetnost, te mjesto plodnih ekumenskih i međureligijskih susreta.
U njoj su objedinjena tri stupa pastoralne službe: njegovanje vjere koja je u stanju voditi intelektualni dijalog s pretežno agnostičkim i antiklerikalnim društvom, njegovanje trajnog duhovnog rasta i njegovanje angažmana kršćana u građanskom društvu.
Naš svijet je bolestan. Pri tome ne mislim samo na pandemiju koronavirusa, nego na stanje naše civilizacije. Globalni fenomen pandemije korone čini to jasnim. To je, biblijski kazano, znak vremena, kazao je Halík ranije.
Neću se osloboditi pitanja ne predstavlja li vrijeme praznih i zatvorenih crkva upozoravajući pogled kroz dalekozor u razmjerno blisku budućnost: tako bi to moglo izgledati za nekoliko godina u najvećem dijelu našega svijeta. Nismo li već dovoljno upozoreni razvojem u mnogim zemljama, u kojima je prazno ili zatvoreno sve više crkava, samostana i bogoslovija?
Zašto smo toliko dugo za ovaj razvoj činili odgovornima vanjske utjecaje i nismo željeli uzeti ozbiljno činjenicu da jedno daljnje poglavlje kršćanstva ide kraju, i da je zbog toga nužno se pripremiti za sljedeće, kazao je u jednom intervjuu Tomáš Halík (1948), predsjednik Češke kršćanske Akademije, koji je u vrijeme komunizma djelovao je u tzv. “podzemnoj Crkvi”.
Tomáš Halík je, uz Teresu Forcades, Aristotlea Papanikolaoua, Ivana Šarčevića i Miroslava Volfa, bio jedan od predavača na drugoj Ljetnoj školi teologije u Dubrovniku od 18. do 24. srpnja 2021. godine na temu “(A)politična vjera: kršćani u političkom prostoru” (hina.hr; fratellanza.net).