Zaključke Ruinijeve komisije prvi je – još 17. svibnja 2017. – objavio Andrea Tornielli dok je pisao za Vatican Insider. On također piše da je Kongregacija za nauk vjere predvođena kardinalom Müllerom izrazila sumnju u fenomen i zaključke Ruinijeve komisije. Torniellijev tekst u hrvatskim medijima do sad nije cjelovito preveden, dok je on u međuvremenu postao glavni urednik vatikanskih medija.
Andrea Tornielli, Vatican Insider
Trinaest glasova za priznavanje nadnaravnosti prvih 7 ukazanja u Međugorju, jedan glas protiv i jedan suzdržan. Većina suzdržanih glasova i mnoge nedoumice oko nastavka pojave ukazanja od kraja 1981. do danas. To je rezultat rada Komisije za Međugorje koju je 2010. osnovao Benedikt XVI. i kojom je predsjedao kardinal Camillo Ruini. Taj dokument spomenuo je Papa Franjo u dijalogu s novinarima na letu iz Fatime kada je otkrio razlikovanje između prvih ukazanja i fenomena koji su uslijedili, te je rekao da je to bila “Komisija dobrih teologa, biskupa, kardinala. Dobrih, dobrih, dobrih. Zaključak Ruinijeve komisije je vrlo, vrlo dobar” – zaključio je. Signal koji je proizašao iz Papinih riječi, kao što je poznato, pozitivan je o duhovnim plodovima i obraćenjima (“ljudi koji odlaze tamo i obrate se, ljudi koji susreću Boga, koji mijenjaju život”), ali je negativan glede ukazanja koja se nastavljaju do danas: “Više volim Gospu majku, nego li Gospu šeficu poštanskog ureda koja svakog dana šalje poruku u određeni čas”.
Komisiju naručio Ratzinger
Od 17. ožujka 2010. do 17. siječnja 2014. Komisija/Povjerenstvo kojim je predsjedao Ruini osnovao je Benedikt XVI. Osim bivšeg predsjednika Talijanske BK (CEI), u njemu su sudjelovali kardinali Jozef Tomko, Vinko Puljić, Josip Bozanić, Julián Herranz i Angelo Amato. Zajedno s njima psihoanalitičar Tony Anatrella, teolozi Pierangelo Sequeri, Franjo Topić, Mihály Szentmártoni i Nela Gašpar, mariolog Salvatore Perrella, antropolog Achim Schütz, kanonist David Jaeger, psiholog Mijo Nikić i službenik Kongregacije za nauk vjere Krzysztof Nykiel. Imali su zadatak “prikupiti i ispitati sav materijal” o Međugorju i predstaviti “detaljno izvješće” s ocjenom “o nadnaravnosti ili nenadnaravnosti” ukazanja, kao i naznačiti najprikladnija “pastoralna rješenja”. Povjerenstvo se sastalo 17 puta, pregledalo je svu dokumentaciju pohranjenu u Vatikanu, župi Međugorje, ali i arhivu tajnih službi bivše Jugoslavije. Saslušali su sve vidjelice i svjedoke, a u travnju 2012. izvršili su inspekciju u tom malom hercegovačkom gradu.
Pozitivan sud o prvim ukazanjima
Komisija je primijetila vrlo jasnu razliku između početka međugorskog fenomena i njegova daljnjeg razvoja. I tako se odlučila izraziti kroz dvije različite ocijene o dvije različite faze: prvih 7 navodnih ukazanja, koja su se događala između 24. lipnja i 3. srpnja 1981., i sve što se dogodilo kasnije. Članovi i stručnjaci izjasnili su se s 13 glasova za priznavanje natprirodnosti prvih viđenja. Jedan je član glasao protiv, a jedan stručnjak bio je suzdržan (tal. ha espresso un voto sospensivo). Komisija potvrđuje da su šestero mladih vidjelica bili psihički normalni, da su bili iznenađeni ukazanjem, te da u onome što kažu da su vidjeli nije bilo nikakvog vanjskog utjecaja od strane franjevaca iz župe niti od drugih osoba. Ustrajali su u prepričavanju onog što su vidjeli unatoč tome što ih je policija uhitila i što im je prijetila smrću. Komisija je također odbacila hipotezu o demonskom podrijetlu ukazanja.
Sumnje u razvoj fenomena
Glede druge faze ukazanja, Komisija je imala na umu teške smetnje zbog sukoba biskupa i franjevaca u župi, kao i činjenicu da su se ukazanja – najavljena i programirana pojedinačno za vidjelice koji više nisu u skupini – nastavljaju s ponavljajućim porukama. Ona su se nastavila, unatoč tome što su djeca rekla da će prestati – što se zapravo nikad nije dogodilo. Zatim je tu tema “tajni” s apokaliptičkim naznakama za koje su vidioci tvrdili da su im otkrivene tijekom ukazanja. O ovoj drugoj fazi Komisija je glasala u dva odvojena glasovanja. Prvi put uzimajući u obzir duhovne plodove Međugorja, ostavljajući po strani ponašanje vidjelaca. Ovdje su tri člana i tri stručnjaka kazala da postoje pozitivni učinci, četiri člana i tri stručnjaka kazala su da postoje različiti učinci koji su ipak uglavnom pozitivni, a preostala tri člana izjasnila su se da postoje različiti učinci, i pozitivni i negativni. Ako se osim duhovnih plodova uzme u obzir i ponašanje vidjelaca, osam članova i četiri stručnjaka smatraju da se ne mogu izraziti, dok su još dva člana glasala protiv nadnaravnosti.
Pastoralno rješenje
Nakon što je naglašeno kako vidjelice iz Međugorja s duhovnog stajališta nikad nisu praćeni na odgovarajući način, i primijetivši da više ne čine skupinu, Komisija je se izrazila za ukidanje zabrane organiziranog hodočašća u Međugorju (13 od 14 prisutnih članova i stručnjaka) i izglasala je većinom glasova da se u Međugorju ustanovi „vlast ovisna o Svetoj Stolici“ i da se župa pretvori u svetište papinskog prava (tal. santuario pontificio). Odluka je to vođena pastoralnim motivima – briga o milijunima hodočasnika koji tamo dolaze, izbjegavanje formiranja “paralelnih crkvi”, jasnoća u ekonomskim pitanjima – koja ne bi podrazumijevala priznavanje nadnaravnosti ukazanja.
Dvojbe Kongregacije za nauk vjere
Franjo je o tome govorio u zrakoplovu na povratku iz Fatime. Kongregacija za nauk vjere predvođena kardinalom Gerhardom Ludwigom Müllerom izrazila je sumnju u fenomen, ali i u izvještaj Ruinijeve komisije, smatrajući je autoritativnim doprinosom koju treba usporediti s drugim mišljenjima i dokumentima. Tijekom 2016. održana je “Feria IV”, mjesečni sastanak članova Kongregacije za nauk vjere, sazvana kako bi se raspravljalo o slučaju Međugorje i izvještaju Ruinijeve komisije. Svaki od kardinala i biskupa koji su njeni članovi primio je tekst povjerenstva, ali i druge materijale u posjedu Kongregacije za nauk vjere. Tijekom sastanka članovi su zamoljeni da daju svoje mišljenje. Papa Franjo, ne želeći da izvještaj Ruinijeve komisije, kojeg on cijeni, ne bude stavljen “na aukciju”, odlučio je stoga da mišljenje članova “Feria IV” bude poslano izravno Papi. I to je odrađeno na vrijeme.
Franjina odluka
Papa Franjo je, nakon što je proučio izvještaj Ruinijeve komisije i mišljenje članova Kongregacije za nauk vjere, odlučio poljskom nadbiskupu Henryku Hoseru povjeriti misiju “posebnog izaslanika Svete Stolice” da “stekne dublje saznanje o pastoralnoj situaciji” u Međugorju i “prije svega, o potrebama vjernika koji dolaze na hodočašće” kako bi “sugerirarao možebitne pastoralne inicijative za budućnost”. Do ljeta 2017. dostavit će rezultate svog rada i Papa će u budućnosti donijeti odluku.
Andrea Tornielli | Vatican Insider | Fratellanza umana (08.10.2019.)
Autorski sadržaji i prijevodi na Fratellanza umana su vlasništvo stranice i autora. Isti se mogu slobodno prenositi na druge medije samo ako su autori potpisani i pored njihova imena vidljivo stoji Fratellanza umana s linkom na originalni tekst.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?