U Hrvatskoj će sutra, 20. srpnja, završiti rad trećeg izdanja Mediteranskih teoloških susreta na temu „Kršćanstvo i islam: u službi bratstva u podijeljenom svijetu“, u organizaciji Riječke nadbiskupije. Dotajnica Biskupske sinode: „Crkva se ne smije bojati različitosti, jer je već nosi u sebi i ne forsira jednoličnost“
Alessandro Di Bussolo – Vatikan
Sinodalna Crkva je pozvana „prakticirati kulturu susreta i dijaloga s vjernicima drugih religija“, a proces Sinode o sinodalnosti, koji će od prve skupštine 2023. dovesti do druge u listopadu ove godine, „prilika je da naučimo što znači iskusiti jedinstvo u različitosti.“ Istaknula je to sestra Nathalie Becquart, dotajnica Biskupske sinode, u svom govoru na trećim Riječkim mediteranskim teološkim susretima koji se održavaju u pastoralnoj kući Domus Laurana u Lovranu, na hrvatskoj obali Jadrana.
Predavanje na temu „Sinodalnost, ekumenizam i međureligijski dijalog”
Na svom javnom predavanju u utorak navečer, pred 38 studenata i doktoranda teologije, protagonistima Mediteranskih teoloških susreta koje je organizirala nadbiskupija, pred pet predavača i javnosti koja je ispunila dvoranu, francuska redovnica predstavila je temu „Sinodalnost, ekumenizam i međureligijski dijalog”. Pojasnila je da se Crkva ne smije bojati različitosti, „jer je već nosi u sebi i ne forsira jednoličnost”. Stoga je pozvana hoditi sa svima, ne samo s katolicima, kršćanima i ljudima drugih vjera, rekla je sestra Becquart, dodavši kako je „Sinoda način da se to pokaže, jer svi ljudi imaju isto dostojanstvo”.
Sinoda: cijela je Crkva zajednica učenja
Dotajnica Sinode zaključila je tumačenjem da sinodalnost mijenja razliku između hijerarhije kao Ecclesia docens (Crkva koja naučava) i laika kao Ecclesia discens (Crkva koja uči). Na taj način Crkva kao cjelina može postati Crkva učenja. Potom je u srijedu 17. srpnja navečer sestra Becquart sudjelovala na javnom okruglom stolu u Riječkoj nadbiskupiji na temu susreta „Kršćanstvo i islam: u službi bratstva u podijeljenom svijetu“.
U ovakvim iskustvima rađaju se pravi odnosi između različitih ljudi
Nakon intervencija pet teologa i teologinja koji su bili predavači, katolika, protestanata, pravoslavaca, ali i po prvi put muslimanskog imama i profesorice Zilke Spahić-Šiljač, francuska redovnica je podsjetila da je tamo gdje su katolici manjina, kao primjerice u Bangaloreu u Indiji, koje je posjetila tijekom sinode, „bilo gotovo prirodno povremeno uključiti predstavnike drugih religija u mjesne sinodske sastanke“. I zaključila je istaknuvši da iskustva poput Mediteranskih teoloških susreta „vrijede više od tisuću riječi i tekstova o dijalogu, jer ljudi dobre volje mogu stupiti u relacije“ i stvoriti istinski sklad različitosti za izgradnju boljeg svijeta.
Abdelsalam i Dokument o ljudskom bratstvu
Na otvaranju MTS-a u ponedjeljak, 15. srpnja, pročitana je poruka suca Mohameda Abdelsalama, glavnog tajnika Nagrade Zayed za ljudsko bratstvo i svjedoka dijaloga koji je doveo do potpisivanja tog povijesnog Dokumenta o ljudskom bratstvu 4. veljače 2019. u Abu Dhabiju. Riječki nadbiskup Mate Uzinić podsjetio je da je upravo taj Dokument, koji su potpisali papa Franjo i veliki imam Al-Azhara, Ahmad Al-Tayyeb, potaknuo organizatore MTS-a na odabir teme ovog izdanja. Abdelsalam je definirao Dokument kao „jednu od najznačajnijih deklaracija u modernoj ljudskoj povijesti“, plod nastojanja da se promiče suživot i ljudsko bratstvo, ne samo između muslimana i kršćana, koji zajedno predstavljaju više od polovice svjetskog stanovništva, „nego i između svih ljudi, bez obzira na njihove razlike“. Potom je predstavio nastanak Dokumenta u čijem je nastaknku osobno sudjelovao.
Nastanak Deklaracije iz Abu Dhabija
Sve je počelo, podsjetio je egipatski sudac, 2018. godine sastankom u Vatikanu između pape Franje i velikog imama Al-Azhara, na kojem je on bio prisutan. „Razgovor između ova dva velika vjerska lika – napisao je Abdelsalam – pretvorio se u raspravu o hipotetskom petogodišnjem djetetu i kako bi se ono moglo ponašati prema drugima koji imaju drugu vjeru kada odraste i krene na fakultet“. Papa i njegov gost zapitali su se što bi se moglo dogoditi „ako se između ovog učenika i njegovih kolega pojave teška duhovna pitanja, poput onoga koji će ljudi otići u raj i mogu li se ljudi drugih religijskih tradicija spasiti“.
Vrednote spomenute u Dokumentu: kompas za čovječanstvo
Potom su imali ideju ponuditi resurs za ovog učenika, „tako da on, kada se ova pitanja pojave, može pronaći pomoć u izjavi o dijeljenju čovječanstva koju su zajedno dale dvije najvažnije vjerske osobe na svijetu, koje predstavljaju kršćanstvo i islam“. U svjetlu izazova zbog sukoba i kriza bez presedana s kojima se naš svijet danas suočava, Abdelsalam je zaključio u svojoj poruci da „svi trebamo podržati vrednote ljudskog bratstva sadržane u ovom povijesnom dokumentu, koji mora služiti kao kompas za čovječanstvo da nas ponovno vodi putem mira, pravde i poštovanja“.
Uzinić: Evanđelje protiv europskih strahova
U uvodnom govoru nadbiskup Mate Uzinić podsjetio je kako je nakon 11. rujna 2001. godine, pandemije, rata u Ukrajini i rata u Gazi „Europa postala kontinent straha i neizvjesnosti. Kao teolozi i teologinje danas se moramo zapitati kako Radosna vijest evanđelja može djelovati kao oslobađajuća sila, kako ljude naše generacije možemo približiti kulturi susreta i mentalitetu bratstva“. I naglasio da, hraneći se tim strahom, rastu „populističke stranke koje potragu za identitetom temelje na odbijanju solidarnosti i nacionalnoj sebičnosti“. Nazivaju se kršćanima, „zaboravljajući da je europski, pa i kršćanski, identitet nužno otvoren, utemeljen na odnosima i dijalogu“. Bog je u Kristu „želio zajedništvo s ljudima, a ako mi odbijamo zajedništvo s drugima, onda smo iznevjerili temeljnu poruku kršćanstva“.
Muslimanski migranti i nove mogućnosti
Na našem su kontinentu, nastavio je Uzinić, „kršćansko-muslimanski odnosi prolazili kroz različite faze“, no u posljednje vrijeme „otvaranje europskih društava muslimanskim migrantima počevši od druge polovice 20. stoljeća proizvelo je novi oblik suživota koji nudi nove mogućnosti“. Od Francuske do Italije, do Bosne i Hercegovine gdje je prisutnost dugotrajnija i Turske, Albanije i Kosova, koji imaju muslimansku većinu, „ovi lokalni konteksti nas također mogu naučiti što kršćani i muslimani imaju zajedničko, umjesto da uvijek naglašavajući ono što nas dijeli“. Iskustvo stoljetnog suživota i uspješni modeli dijaloga i bratstva „mogu nas nadahnuti mudrošću koja nas oslobađa od straha. Možda tu leži spasonosna iskra našeg ugašenog identiteta“.
Mladi teolozi i teologinje protiv idola samoljublja
Biti Kristov nasljedovatelj, pojasnio je riječki nadbiskup, „danas znači otkrivati i prepoznavati religijsku dimenziju drugih religija. Današnji vjernici, a posebno vi mladi teolozi i teologinje, trebali biste svojim suvremenicima pomoći da se otrgnu od idola samoljublja koje je korijen netolerancije, prezira i isključivanja drugih.“ Citirajući teologa Tomáša Halíka, predavača na dubrovačkoj Ljetnoj školi teologije 2021., Uzinić je naglasio da „kršćanska Europa ne znači Europa koja sprečava dolazak nekršćana. Već, naprotiv, Europa koja jamči da se svatko na njezinu teritoriju može moliti Bogu svojim riječima i da to može činiti uz nekoga tko se drugačije moli.“
Nikada ne pretvarati granice u ponore koji nas dijele
Ti su odnosi, za nadbiskupa, „ključni za mir u svijetu, za izgradnju bratstva i socijalnog prijateljstva, kako je često podsjećao papa Franjo“. Podsjetio je da je bratstvo s ljudima drugih vjera i uvjerenja temelj Dokumenta iz Abu Dhabija, koji je nadahnuo temu ovih Mediteranskih teoloških susreta, „kao što su sloboda i odgovornost“, baš kao što je „nasilje za koje neki tvrde da počinje osuđeno u ime Božje“. „Odbacivanje fundamentalizma ne znači relativiziranje razlika“, zaključio je Uzinić, kao što prihvat migranata „ne znači ukidanje granica i nepoštivanje zakona zemlje u koju ulaze. Ali u politici, kao ni u teologiji, granice ne smijemo pretvarati u idole i ponore koji nas dijele, nego u mjesta susreta i izraze poštovanja različitosti“ (vatican news; ika; fratellanza.net).
