Papa u svojoj poruci Papinskim misijskim djelima upozorava na određene patologije koje riskiraju izobličavanje misionarske aktivnosti i zamračuju djelovanje milosti.
Andrea Tornielli – Vatican News
Poruka pape Franje Papinskim misijskim djelima snažan je tekst, konkretan u svojim naznakama, ukazuje na jedini stvarni izvor misijskog djelovanja Crkve, dok istovremeno želi izbjeći, nazivajući ih imenom, neke patologije koje mogu izobličiti samu misiju.
Misija, objašnjava Franjo, nije rezultat primjene “svjetovnih sustava i logike militantnosti ili tehničko-profesionalne sposobnosti”, već je rođena iz “prelijevajuće radosti” koju “nam daje Gospodin” i koja je plod Duha Svetoga. To je milost, ta radost koju nitko ne može dati sam sebi. Biti misionari znači promišljati nad velikim i nezasluženim darom koji je primljen, odnosno odražavati svjetlost Drugoga, kao što to mjesec čini sa suncem. “Svjedoci – piše Papa – u svakoj ljudskoj situaciji su oni koji svjedoče ono što čini netko drugi. U tom smislu i samo u tom smislu možemo biti svjedoci Krista i njegova Duha”. To je onaj mysterium lunae tako drag crkvenim ocima Crkve prvih stoljeća kojima je bilo sasvim jasno da Crkva živi tren za trenom Kristove milosti. Poput mjeseca, ni Crkva ne svijetli vlastitom svjetlošću i kad previše gleda u sebe ili se uzda u svoje sposobnosti, završava tako da biva autoreferencijalna i više nikome ne daje svjetlost.
Ova poruka potječe iz pobudnice Evangelii gaudium, teksta koji je usmjerio put aktualnog pontifikata. Franjo podsjeća da su naviještanje Evanđelja i ispovijedanje kršćanske vjere nešto sasvim drugo u odnosu na bilo koji politički, kulturni, psihološki ili vjerski prozelitizam. Crkva u svijetu raste po privlačnosti i “ako Isusa pratimo sretni što nas je privukao, drugi će to primijetiti. I mogu se zadiviti”.
Iz poruke upućene PMD-u vidljivo je da Papa namjerava zaustaviti tu tendenciju da se misiju smatra nečim elitističkim, koju treba usmjeriti i voditi kroz programe nastale za stolom, primjenjujući strategije koje dobivaju “svijest” kroz razmišljanja, podsjetnike, militantnost, obuke. Isto je tako, iz danas objavljenog papinskog teksta, vidljivo da Rimski biskup ovo smatra prisutnim rizikom, stoga njegove riječi imaju vrijednost koja nadilazi okvire Papinskih misijskih djela kojima su upućene. Kako bi se izbjegla autoreferencijalnost, zapovijedanje i prenošenje misionarskih aktivnosti na “superiornu klasu stručnjaka” koji narod krštenika smatraju inertnom masom koju valja oživjeti i mobilizirati, Franjo podsjeća na neke karakteristične osobine kršćanske misije: zahvalnost i besplatnost, poniznost, bliskost životu ljudi tamo gdje jesu i kakvi jesu, preferencija za malene i za siromašne.
Fratellanza umana (22.05.2020.)
Volite Crkvu i želite dijalog u njoj? Dijalog za dobro svih.
Autorski sadržaji i prijevodi na Fratellanza umana vlasništvo su stranice i autora. Isti se mogu slobodno prenositi na druge medije samo ako su autori potpisani i pored njihova imena vidljivo stoji Fratellanza umana s linkom na originalni tekst.