Čini se da slučaj moralnog teologa iz Brixena Martina Lintnera dobiva novi zaokret. To je očito povezano i s novim prefektom Dikasterija za nauk vjere koji također ima osobno iskustvo s odbijenim nihil obstat-om, izvještavaju 6. srpnja KNA i Vatican News.
U slučaju profesora teologije Martina Lintnera, koji prvotno nije prihvaćen za dekana višeg teološkog učilišta u južnotirolskom Brixenu, čini se da ima pomaka. Biskup Brixen-Bozena Ivo Muser objavio je u četvrtak 6. srpnja kratko priopćenje iz kojeg proizlazi da se mora još jednom glasovati među nadležnim Dikasterijima u Vatikanu prije nego što se konačno raščisti Lintnerov prijem za dekana Višeg filozofsko-teološkog učilišta.
Neprihvaćanje moralnog teologa Lintnera u službu dekana, koje je prvotno najavio vatikanski Dikasterij za kulturu i edukaciju, dovelo je do prosvjeda na teološkim visokim učilištima i fakultetima u zemljama njemačkog govornog područja i u Italiji. Ipak, Lintner i biskup Muser suzdržali su se od žalbe na rimsku odluku. Lintner se smatra progresivnim moralnim teologom.
Sada kratka izjava biskupa Musera, koju su prenijeli južnotirolski mediji i portal Vatican News, kaže: „U kontekstu srdačnog i otvorenog razgovora, koji nikada nije prekidan, s Dikasterijem za kulturu i edukaciju, dogovoreno je da se mandat sadašnjeg dekana prof. dr. sc. Alexandera Notdurftera produži do 31. kolovoza 2024. godine. To će razdoblje osigurati potrebnu smirenost za zajedničko promišljanje nastalih problema, a koji se tiču i drugih Dikasterija.“
Na portalu Vatican News, koji pripada Vatikanu, može se pročitati: „Ove biskupove riječi pokazuju da je odluku o odbijanju suglasnosti za Lintnerov mandat za sada priopćio nadležni Dikasterij za kulturu i obrazovanje, no da odluka o suglasnosti ovisi o zelenom svjetlu drugih dikasterija.“
Pozadina je uobičajena koordinacija između nekoliko vatikanskih dikasterija po takvim pitanjima. Prema mjerodavnim odredbama, odobrenje akademskih službi na crkvenim učilištima ovisi prije svega o ispitivanju i odobrenju vatikanskog Dikasterija za nauk vjere. Očito je otud i stigao veto na Lintnerovo unapređenje.
I sam Fernández ima iskustva s rimskim odbijanjima, o čemu je jednom izvijestio u intervjuu za časopis „Famiglia Cristiana“: Kada je 2007. izabran za rektora Papinskog katoličkog sveučilišta u Argentini (UCA), nihil obstat iz Rima nije stizao 17 mjeseci, jer je vatikanski Dikasterij za nauk vjere neke od Fernándezovih publikacija smatrao opasnima. Tada se za njega založio nadbiskup Buenos Airesa kardinal Jorge Mario Bergoglio, sada papa Franjo, da bi Fernandez konačno 2009. postao rektor UCA (kna; vatican news; fratellanza.net).