Ranije ovog tjedna, moskovski patrijarh Kiril I. opisao je protivnike Rusije kao “sile zla”. Njemačka biskupska konferencija sada se protivi takvim vjerskim opravdanjima za agresivni rat. Umjesto toga, biskupi pozivaju na mir i pomirenje.
Ranije ovog tjedna, moskovski patrijarh Kiril I. opisao je protivnike Rusije kao “sile zla”. Njemačka biskupska konferencija sada se protivi takvim vjerskim opravdanjima za agresivni rat. Umjesto toga, biskupi pozivaju na mir i pomirenje.
Njemački biskupi protive se vjerskom opravdanju ruskog napadačkog rata. “Ne smije biti otvorene ili neizravne potpore ili legitimiteta ruskog rata od strane vjerskih aktera”, rekao je biskup Gerhard Feige, predsjednik ekumenske komisije Njemačke biskupske konferencije, u petak u Bonnu. Posebno je pozvao vodstvo Ruske pravoslavne crkve Moskovskog patrijarhata da zauzme jasan stav protiv ruske vojne agresije u Ukrajini.
Prema riječima magdeburškog biskupa, moskovsko crkveno vodstvo također mora uzeti u obzir brojne glasove vjernika, svećenika i biskupa u Ukrajini i Rusiji koji se zalažu za prestanak rata i poštivanje ukrajinskog suvereniteta i granica zemlje. Početkom tjedna poglavar Ruske pravoslavne Crkve patrijarh Kiril I. opisao je ruske protivnike kao “sile zla”.
Feige je oštro osudio nasilje i razaranja ruske vojske u Ukrajini. Iskreno se nada da će rat uskoro završiti i spriječiti daljnje krvoproliće, kazao je. “U Ukrajini vjernici svih vjera i denominacija pate od rata, a ja vidim kao pastoralnu odgovornost Moskovske patrijaršije da stane na stranu i zauzme se za njih”, rekao je magdeburški biskup.
70 posto Ukrajinaca ispovijeda pravoslavno kršćanstvo
Biskup se osvrnuo na opsežne odnose s pravoslavnim Crkvama. To već dugi niz godina uključuje i bilateralni teološki dijalog između Katoličke crkve i Ruske pravoslavne crkve, u koji su oduvijek bili uključeni predstavnici Ukrajinske pravoslavne crkve Moskovske patrijaršije. Feige se boji da će rat također dovesti do velikih potresa u ionako kompliciranim međukonfesionalnim odnosima između Ruske pravoslavne crkve, ostalih pravoslavnih Crkava diljem svijeta, Ukrajinske grkokatoličke crkve i Katoličke crkve.
Oko 70 posto od 45 milijuna Ukrajinaca ispovijeda pravoslavno kršćanstvo. Međutim, oni pripadaju dvjema različitim crkvama: Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi Moskovskog patrijarhata i nezavisnoj Pravoslavnoj crkvi Ukrajine. Ova je proizašla krajem 2018. iz Kijevske patrijaršije, osnovane 1992., i Ukrajinske autokefalne pravoslavne crkve, osnovane 1921. godine. Kiril I. smatra da je Ukrajinska pravoslavna crkva pod njegovom vlašću u Ukrajini ugrožena od strane konkurentske Crkve.
Predsjednik katoličkog mirovnog pokreta Pax Christi u Njemačkoj, biskup Peter Kohlgraf iz Mainza, također je kritičan prema “bliskim odnosima” između Ruske pravoslavne crkve i političke moći u Rusiji. Temeljno je problematično “pronaći političku moć s teološkim motivima”. Rat i nasilje nad drugima nikada se ne bi smjeli teološki opravdavati, naglasio je u petak za Deutschlandfunk. S obzirom na ruski rat u Ukrajini, postoji i “etička dilema mira”: s jedne strane, Crkva i katolička mirovna etika “uvijek se zalažu za nenasilno rješenje”. S druge strane, postoji i obveza pomoći ljudima da se brane.
“Već smo u dilemi da ljude treba osnažiti da brane sami sebe, da brane svoje obitelji, svoja sela i gradove. Vjerujem da se to može reći i kao katolički biskup i kao mirovni etičar”, rekao je biskup Mainza. . Pritom se, međutim, mora postaviti pitanje u kojoj mjeri obrana oružjem ugrožava proporcionalnost sredstava. Stoga je trenutno važno “iskoristiti sve mogućnosti deeskalacije”, kao što su sankcije, pregovori i socijalna pomoć.
“Zlo ne smije i neće imati posljednju riječ”
Katolički vojni biskup Franz-Josef Overbeck također je naglasio da se mora učiniti sve da se spriječi da još više žrtava umre. “Stoga je važno da se poduzmu prvi koraci kako bi se drugima pokazalo da nasilju treba doći kraj. Mir mora doći sada.” U tom smislu, Njemačka je također dužna “učiniti sve što možemo učiniti u pozadini kako bi imala deeskalacijski učinak u ovom sukobu. Ali i da jasno stavi do znanja da stojimo uz ukrajinski narod”, rekao je biskup Essena listu “Bild” (petak). U “Rheinische Post” je naglasio da je napad doveo ljude u “novu stvarnost”. “Osvajanje drugih zemalja, ubijanje ljudi, kršenje zakona, gaženje dostojanstva ljudi – rat nikada ne može biti pravedan”. Važno je priznati: “Zlo ne smije i neće imati posljednju riječ”.
U svom korizmenom pastoralnom pismu minhenski kardinal Reinhard Marx također je pozvao na akciju za mir. S obzirom na rat u Ukrajini i krize u svijetu, piše da Isusova poruka pomirenja, pravde i mira “nije usmjerena isključivo na odabranu zajednicu, već na sve ljude”. Molitva za mir u svijetu i “mir među ljudima i naša aktivna pomoć ljudima koji su ugroženi ratom trebaju nas voditi u vremenu uoči Uskrsa” (kna).