Stotine tisuća Nijemaca napuštaju Katoličku crkvu čiji je kredibilitet, čini se, uništen. Mnogi biskupi smatraju da pritisak za reformu raste. S tom zabrinutošću, ovaj petak 28. lipnja ponovno vode razgovore s predstavnicima Kurije u Rimu.
Ovog petka izaslanstvo njemačkih katoličkih biskupa ponovno će se sastati u Rimu na razgovorima s vodećim kardinalima Kurije. Nakon susreta 26. srpnja 2023. i 23. ožujka 2024., ovo je već treća runda takve vrste, dogovorena nakon što je cijela Njemačka biskupska konferencija posjetila Vatikan u studenom 2022. na „najvišem susretu“ s kardinalima u Kuriji, kada su se pojavile crkveno-pravne i dogmatske razlike u mišljenjima.
Ovaj put obje strane su pod velikim pritiskom. Argentinski kurijalni kardinal Víctor Fernández postavljen je u Vatikan prije godinu dana, kada ga je njegov sunarodnjak papa Franjo imenovao prefektom Dikasterija za nauk vjere. Njegov prijedlog reforme iz prosinca 2023. da se dopuste neformalni crkveni blagoslovi za homoseksualne parove izazvao je oštre kritike i odbacivanja, osobito u Katoličkoj crkvi u Africi i istočnoj Europi. Ekumenski dijalog s istočnim Crkvama također je pretrpio štetu. Sam Fernández morao je otputovati u Kairo kako bi umirio veliku sestrinsku Koptsku crkvu.
Centrifugalne sile
Od tada je prefektu, koji je na udaru konzervativne strane, postalo još teže udovoljavati zahtjevima za promjenama vjerskog nauka i kanonskog prava. Centrifugalne sile rastu i u drugim dijelovima svijeta Katoličke crkve. Na primjer u Indiji, gdje konzervativci strogo odbijaju promjene u liturgiji i čak se čini da su spremni podijeliti Crkvu. Ili u Europi i Sjevernoj Americi, gdje se ponovno zahuktavaju rasprave o posebnim pravima za staroobrednike (vetus ordo) i prijete nove podjele.
To nisu dobri uvjeti za relaksaciju pitanja tko ima autoritet u Crkvi. No to bi mogla biti jedna od tema na rundi razgovora u Rimu. Većina njemačkih biskupa, na čelu sa svojim predsjednikom Georgom Bätzingom (Limburg), zalaže se za promjenu strukture crkvene strukture moći. U raspravama na Sinodalnom putu u Njemačkoj, zatvoreni sustav svećenika i biskupa identificirali su kao odlučujući uzrok seksualnog zlostavljanja od strane svećenstva i njegovog prikrivanja u kleričkoj hijerarhiji.
Njemački prijedlog o podjeli vlasti između laika i biskupa mnogi smatraju nepotrebnim i neodgovornim. S njihova gledišta, to bi oslabilo hijerarhijsku strukturu Crkve i moglo bi povećati opći nedostatak orijentacije.
Tu dolazi do izražaja pritisak koji njemački biskupi sve više osjećaju. Prije nego što je Sinodalni put započeo svoje rasprave 2020. godine, godišnje je Crkve napuštalo još oko 200 tisuća ljudi. Otkako je započela rasprava o reformi, udvostručio se i od tada se kreće oko 400 tisuća godišnje, s vrhuncem od 520 tisuća 2022. godine.
Kako treba tumačiti brojke?
Većina njemačkih biskupa ove prijeteće brojke tumači kao poticaj za daljnje reforme. Međutim, predstavnici konzervativne manjine, koji također redovito dolaze u Vatikan na razgovore, brojke tumače posve drukčije: kao posljedicu nedostatka jasnog crkvenog usmjerenja i opasnog spora oko smjera.
Činjenica da mnogi u Rimu dijele to mišljenje nimalo ne olakšava izaslanstvu reformistički orijentiranih biskupa. Svoje rimske sugovornike žele uvjeriti u suprotno tumačenje dramatične situacije Katoličke crkve u Njemačkoj i dobiti suglasnost za nove reformske korake (kna; fratellanza.net).