Ovogodišnja Nobelova nagrada za književnost pripala je norveškom piscu Jonu Fosseu, koji se smatra jednim od najznačajnijih suvremenih europskih autora. Za sebe kaže da je pobožan čovjek: na katoličanstvo je prešao 2013. godine.
Vijest da Nobelova nagrada za književnost za 2023. ide norveškom piscu Jonu Fosseu objavila je Švedska akademija u četvrtak 5. listopada u Stockholmu. Svojim radom ovaj 64-godišnjak „daje glas neizrecivom“, rečeno je. Istaknuti su autorovi romani koji su poznati po izrazito reduciranom stilu „Fossina minimalizma“.
Fosse, rođen u norveškom obalnom gradu Haugesundu 1959. godine, smatra se jednim od najvažnijih suvremenih europskih pisaca. Od 2022. član je Akademije umjetnosti u Berlinu. Za svoje prozno djelo „Trilogija“ 2015. godine dobio je nagradu Nordic Council Literature Prize, najprestižniju književnu nagradu u Skandinaviji.
Norvežanin, koji je 2013. prešao na katoličanstvo, za sebe kaže da je pobožan čovjek. „Sve što pišem neka je vrsta molitve”, rekao je u nedavnom intervjuu.
Njegovih više od 30 drama izvedeno je diljem svijeta i donijelo mu je brojne nagrade. Inače, Fosse je preveden na 50 svjetskih jezika. U Hrvatskoj se mogu kupiti tri njegove knjige. To su romani „Jutro i večer“ i prva dva nastavka romana „Septologija“ te drama „Majka i dijete“.
Od 1901. do 2023. dodijeljeno je 115 Nobelovih nagrada za književnost za 120 osoba, među kojima je 17 žena. Prošle godine nagradu je dobila francuska spisateljica Annie Ernaux. Francuski pjesnik Sully Prudhomme dobio je prvu Nobelovu nagradu za književnost 1901. godine. Ivo Andrić dobio je isto priznanje 1961. godine. Ove godine nagrada iznosi 11 milijuna kruna (nešto manje od 950 tisuća eura).Od ponedjeljka do srijede objavljeni su aktualni dobitnici nagrada u kategorijama medicine, fizike i kemije. U petak 6. listopada slijedi dodjela Nobelove nagrade za mir koja neće biti dodijeljena u glavnom gradu Švedske Stockholmu, već u glavnom gradu Norveške Oslu (kna; fratellanza.net).