„Na kraju je važna samo ljubav“, piše Papa u apostolskoj pobudnici objavljenoj u nedjelju 15. listopada 2023. Ljubav je prava srž kršćanske poruke. Franjo stoga poziva na obnovu moralnog učenja.
Na polovici opće skupštine svjetske Sinode u Vatikanu, papa Franjo pozvao je na preustroj kršćanskog moralnog učenja. U papinskoj pobudnici objavljenoj u nedjelju naglašava da je ljubav sama srž kršćanske poruke. Crkva mora prema tome uskladiti svoje učenje. Franjo doslovno piše: „Središte kršćanskog morala je ljubav (…) djela milosrđa su najsavršeniji izraz unutarnje milosti Duha. Na kraju se računa samo ljubav.“
Crkva se u svom navještaju mora usredotočiti na bitno, rekao je Papa. Da bi to opravdao, on piše: „Nije sve jednako središnje; jer postoji red ili hijerarhija među istinama Crkve. A to se odnosi kako na dogme vjere, tako i na cjelokupni nauk Crkve, uključujući moralni nauk“.
Povod pismu objavljenom 15. listopada je 150. rođendan francuske svetice Terezije iz Lisieuxa (1873.-1897.). U svojim je spisima isticala iznimnu važnost ljubavi za kršćansku vjeru. Papina apostolska pobudnica ima francuski naslov „C’est la confiance“ („To je pouzdanje“) prema citatu svetice. Pismo je objavljeno na spomendan svete Terezije Avilske.
Duhovni život mlade karmelićanke nije bio lišen kušnji, čak ni onih protiv vjere. U to se vrijeme suvremeni ateizam snažno širio, a ona „se osjeća sestrom ateistā“ (26), zagovara i prinosi svoj život za njih, obnavljajući svoj čin vjere. Vjeruje u beskrajno Božje milosrđe. Sve je u Bogu ljubav, i Pravednost. To je jedno od najvažnijih otkrića Male Terezije – napominje Papa – jedan od najvećih prinosa koje je pružila cijelom Božjem narodu. Na izvanredan je način prodrla u dubine božanskog milosrđa i otuda crpila svjetlo njegove neograničene nade (27).
„Da bismo to učinili potrebna nam je hrabrost i unutarnja sloboda“
U pobudnici se Papa obratio teolozima i etičarima u Crkvi sa zahtjevom: „Još uvijek trebamo prihvatiti tu genijalnu intuiciju Male Terezije i iz nje izvući teorijske i praktične, doktrinarne i pastoralne, osobne i društvene posljedice. Da bismo to učinili potrebna nam je odvažnost i unutarnja sloboda“ (50).
Francuskinja Terezija iz Lisieuxa jedna je od najpopularnijih svetica u Katoličkoj crkvi. Rođena je kao Marie-Francoise-Therese Martin. Životna želja joj se ispunila kada je imala samo 15 godina: ušla je u strogi karmelski samostan normanskog grada Lisieuxa i tražila posvećenje svakodnevnog života.
Idiosinkrastične osobnosti, podnosila je poniženje u samostanu, nerazumijevanje susestara, tjeskobu i depresiju. Njezina autobiografska knjiga „Povijest jedne duše“, pod utjecajem kršćanskog misticizma, objavljena nakon njezine rane smrti od tuberkuloze, odmah je dosegla milijunske naklade. Terezija je proglašena blaženom 1923., a svetom 1925. godine. Godine 1997. – na 100. obljetnicu njezine smrti – papa Ivan Pavao II. imenovao ju je crkvenom naučiteljicom (kna; ika; fratellanza.net).