Papa Franjo novim motuproprijem znatno ograničava slavljenje stare Mise

Dana 16. srpnja 2021. objavljen je novi motuproprij pod nazivom Traditionis Custodes. Godine 2007. Papa Benedikt XVI. je sa Summorum Pontificum bio znatno olakšao slavljenje stare Mise, no Papa Franjo sada ograničava te propise i naglašava odgovornost mjesnih biskupa. Traditionis Custodes redoviti oblik slavlja Mise vidi kao “jedini način izražavanja” rimskog obreda. Novim motuproprijem se poništavaju svi prethodno važeći propisi, uključujući i Summorum Pontificum.

Papa Franjo je slavlje “stare Mise” učinio restriktivnijim. Motuproprij Traditionis Custodes (Čuvari tradicije) objavljen u petak, 16. srpnja, propisuje da je dijecezanski biskup odgovoran za reguliranje liturgijskih slavlja u svojoj biskupiji i da je njegova isključiva odgovornost hoće li dopustiti misno slavlje u njegovom izvanrednom obliku. Ovim Papa ograničava propise svog prethodnika Benedikta XVI. koje je donio sa Summorum Pontificum 2007. godine i tada bio olakšao pristup slavlju “stare Mise”.

Biskupi po novim odredbama moraju osigurati da skupine koje slave liturgiju u obliku iz 1962. ne poriču valjanost i legitimitet reforme liturgije. Trebaju odrediti jedno ili više mjesta na kojima se može slaviti stara Misa, ali ne u župnim crkvama i ne uspostavljajući nove personalne župe. Uz ostale odredbe, biskupi moraju osigurati da se ne organiziraju nove skupine koje slave izvanredan oblik.

Svećenici zaređeni nakon pojave novog motuproprija, ako to žele, moraju zatražiti mogućnost slavlja stare Mise od svog biskupa, koji se mora posavjetovati sa Svetom Stolicom prije nego što da možebitno odobrenje. Svećenici koji već slave staru Misu trebaju od svog biskupa zatražiti upit za dopuštenje da to mogu i dalje činiti.

Zajednice koje slave stare Mise ubuduće će potpadati pod jurisdikciju Dikasterija za redovnike i redovnice, koji zajedno s Dikasterijem za bogoštovlje predstavlja Svetu Stolicu u svim pitanjima vezanim uz staru Misu. Uz Traditionis Custodes poništavaju se svi prethodno važeći propisi, uključujući i Summorum Pontificum.

Propisi Benedikta XVI.

Papa Benedikt XVI. je, motuproprijem Summorum Pontificum od 14. rujna 2007. godine, bio znatno olakšao slavlje Mise prema misalu iz 1962. godine. Ta odluka je stari i noviji oblik bila prepoznala kao jednako pravovjeran, ali ne i jednako legitiman oblik rimskog obreda. Normalni oblik mise je dakle redoviti oblik, upravo kao što je Papa Pavao VI. odredio u liturgijskoj reformi nakon Drugog vatikanskog koncila. Slavljenje liturgije po verziji Misala iz 1962. godine, dakle po onom koji je objavljen prije reforme, smatrao se izvanrednim oblikom. Prema uvjetima iz Summorum Pontificum svim je svećenicima bilo dopušteno slaviti izvanredni oblik čak i bez prisutnosti vjernika te bez ikakvih ograničenja. Biskupi su istovremeno bili pozvani ispuniti želje vjernika koji zatraže slavlja stare mise.

Papa Pavao VI. se jasno suprotstavio popuštanju svećenicima i biskupima koji su se željeli slaviti stare Mise i nakon liturgijske reforme. U raspravi s francuskim filozofom i književnikom Jeanom Guittonom, otpor novoj liturgiji opisao je kao “simbol osude Koncila”. Iako uporaba liturgije u njezinoj predreformskoj verziji u početku, odmah nakon reforme, uopće nije bila dopuštena, Papa Ivan Pavao II. dopustio je slavljenje stare Mise 1980-ih iz pastoralnih razloga i s posebnim biskupskim odobrenjem. 1988. godine je osnovao Povjerenstvo Ecclesia Dei, koje je imalo zadatak obnoviti zajedništvo s tradicionalističkim skupinama iz okruženja nadbiskupa Marcela Lefebvrea, osnivača Bratstva Pija X. Papa Franjo raspustio je komisiju Ecclesia Dei 2019. godine i prenio njezine zadatke na Kongregaciju za nauk vjere.

O novom motupropriju već se govorilo posljednjih nekoliko tjedana. Istaknuti zagovornici stare Mise bili su razočarani, među njima su i bivši prefekt kongregacije za liturgiju, kardinal Robert Sarah, koji je rekao da u Benediktu XVI. vidi “Papu liturgijskog mira”, te umirovljeni biskup iz Hong Konga, kardinal Joseph Zen, koji je naglasio da, prema njegovom mišljenju, “stara Misa” nije dovela do podjela među vjernicima.

Prošle godine postalo je poznato da je Kongregacija za nauk vjere upitala biskupe univerzalne Crkve o njihovim iskustvima s izvanrednim oblikom i primjenom Summorum Pontificum. Zagovornici stare Mise zabrinuto su reagirali na anketu koja je pitala i o negativnim aspektima. Povratne informacije Francuske biskupske konferencije koje su postale poznate nešto kasnije, opisale su da je Crkva podijeljena liturgijom što je naišlo na protivljenje u tradicionalističkim krugovima. U vlastitom istraživanju, međunarodna federacija Una Voce, inicijativa za promicanje tradicionalne liturgije, naglasila je da stara Misa uglavnom dolazi do mladih i obitelji i ne dijeli ih ni na koji način. Procjenjuje se da oko jedan posto svećenika širom svijeta slavi u izvanrednom obliku (vatican news; kna; fratellanza.net).

Hvala što ste pročitali ovaj tekst. Ako želite pratiti slične sadržaje, pozivamo vas da zapratite naš WhatsApp kanal fratellanza.net klikom OVDJE ili našu Fb stranicu klikom OVDJE.