Foto: © KNA/Vatican Media/Romano Siciliani
Robert Francis Prevost rođen je 14. rujna 1955. u bolnici koju su osnovale Sestre Milosrdnice na južnoj strani Chicaga. Prije četiri godine, suočene s bankrotom, redovnice su prodale bolnicu Mercy tehnološkoj tvrtki.
Prevost je odrastao u župi sv. Marije od Uznesenja. Župa je Nadbiskupiji Chicago početkom 2010-ih postala preskupa za održavanje, pa su zgrade zatvorene i stavljene na prodaju, a župa se 2011. spojila s drugom.
Problemi katolika u Prevostovu rodnom kraju samo su odraz golemih izazova s kojima se Katolička crkva suočava.
Kao što je to slučaj s problemima katolika u Chicagu, novi papa Lav XIV. morat će se kao poglavar globalne Crkve od 1,4 milijarde vjernika suočiti s financijskim poteškoćama i sve manjim brojem vjernika.
Kolegij kardinala smatra da je on dorastao izazovu – vjerojatno zbog svoje pozadine. Prevost ima neobično dobru kvalifikaciju za rješavanje najhitnijih problema Katoličke crkve. Rijetko među kardinalima, on posjeduje i pastoralno iskustvo na rubnim područjima Crkve i stručnost u upravljanju složenostima njezina središnjeg sustava.
Iako je rođenjem Amerikanac, Prevost je samo trećinu života proveo u SAD-u. Većinu vremena živio je u Europi i Latinskoj Americi. Govori engleski, španjolski, talijanski, francuski i portugalski, a čita latinski i njemački.
Kao kardinal, Prevost bio je na čelu Dikasterija za biskupe, ureda zaduženog za savjetovanje pape oko imenovanja biskupa diljem svijeta.
Iako je prerano predviđati smjer njegova pontifikata, postoje neki naznake.
Prevost je blizak s kardinalom Blaseom Cupichom, nadbiskupom Chicaga.
Ime Lav XIV. moglo bi ukazivati na njegov „naglasak na katoličkom socijalnom nauku, posebno na pravima radnika i siromašnih“, napisao je isusovac James Martin na Facebooku prije početka konklave.
Prevost među svojim štivom ubraja i National Catholic Reporter i America Magazine. Kad je NCR izvještavao o komentarima potpredsjednika J.D. Vancea o katoličkom nauku, tadašnji kardinal Prevost retweetao je kolumnu spisateljice Kat Armas, kubansko-američke autorice i teologinje. Kolumna je nosila naslov „J.D. Vance griješi: Isus ne traži od nas da rangiramo ljubav prema drugima.“ Prevost je podijelio članak s mrežne stranice NCR-a.
Također je podijelio kolumnu kardinala Timothyja Dolana, nadbiskupa New Yorka, objavljenu u Washington Postu. „Kardinal Dolan: Zašto je antimigrantska retorika Donalda Trumpa tako problematična“, tweetnuo je 31. srpnja 2015., dijeleći naslov članka.
2014. godine napisao je: „Vrijeme je da ukinemo smrtnu kaznu.“
Prevost je zagovornik socijalne pravde i općenito se protivio mnogim politikama predsjednika Donalda Trumpa, sudeći prema njegovim objavama na društvenim mrežama.
Godine 1985. pridružio se augustinskoj misiji u Peruu, postavši dio reda nadahnutog sv. Augustinom, koji traži ravnotežu između „ljubavi i učenja.“ Augustinski fratri vode polumonaški život i bave se raznim aktivnostima, poput obrazovanja ili rada u zatvorima. Augustinci su jedan od najstarijih redova. Pravila sv. Augustina, temeljni dokument reda, napisana su oko 400. godine.
U dobi od 30 godina otišao je raditi u Peru, gdje je djelovao do 1999., uz kratki povratak u Chicago 1987. kao župnik za pozive i direktor misija za augustinsku provinciju.
Tijekom ranih godina u Peruu obnašao je razne uloge: predavao u dijecezanskom sjemeništu, bio sudac u crkvenom sudu i vodio župu na periferiji grada Trujilla.
1999. izabran je za poglavara augustinske provincije sa sjedištem u Chicagu, a 2001. postao je prior general cijelog svjetskog reda, što je bio do 2013. Tijekom tog razdoblja boravio je u Rimu, ali je većinu vremena provodio na putovanjima, posjećujući gotovo 50 zemalja u kojima djeluju augustinci.
2014. papa Franjo poslao ga je natrag u misijsko polje, imenovavši ga biskupom Chiclayoa u sjevernom Peruu. Tamo je služio sve dok ga papa 2023. nije ponovno pozvao u Rim, kako bi se punopravno pridružio Rimskoj kuriji.
U Vatikanu, Prevost je poznat po svojoj marljivosti – provodi jednako toliko vremena u potrazi za novim biskupima koliko i u rješavanju problematičnih slučajeva, poput onog biskupa Josepha Stricklanda, koji je vodio biskupiju Tyler u Teksasu sve dok ga nije smijenjeno 2023. godine.
Prevost je glasni zagovornik Franjinog naglaska na sinodalnost – nastojanja da se crkvene strukture učine inkluzivnijima i participativnijima. U intervjuu za Vatican News 2023. izjavio je da je sinodalnost način liječenja polarizacije koja trenutno zahvaća Crkvu.
Njegovo iskustvo u kanonskom pravu vjerojatno je umirilo i skeptike sinodalnosti, koji su se žalili da bi ona mogla ugroziti crkvenu tradiciju.
Iako tečno govori više jezika, nije previše govorljiv. Kada progovori, čini to oprezno i s velikom promišljenošću. No njegova čelična odlučnost i jasnoća mogu utješiti one koji traže vođu koji točno zna kamo želi ići i kako to postići.
Problemi u njegovu rodnom kraju zajednički su svim biskupijama u SAD-u i diljem svijeta.
Župa Sv. Marije od Uznesenja, osnovana 1886. godine, nalazila se na granici između Chicaga i južnog predgrađa Doltona, koje je privlačilo obitelji u poratnom procvatu nakon Drugog svjetskog rata. Oko vremena kada je Prevost rođen 1955., župa se morala proširiti kako bi bila za sve rastuće susjedstvo.
Među stanovnicima predgrađa bili su Louis i Mildred Prevost i njihova tri sina. Louis je bio školski nadzornik (kasnije ravnatelj katoličke osnovne škole), a Mildred bibliotekarica.
Obitelj je bila aktivna u župi kao glazbenici, ministranti, lektori i volonteri, prema Chicago Sun Timesu. „Millie“ je bila jedna od žena koje su održavale župu u funkciji – redovito je pohađala misu, sudjelovala u prikupljanju sredstava i bila predsjednica Društva oltara i krunice.
Kada je njegova matična župa, Sv. Marija Uznesenja, bila prisiljena zatvoriti se 2011., spojila se s obližnjom župom Kraljice apostola u novu župu Sv. Marije Kraljice apostola.
Sa samo 234 upisane obitelji u to vrijeme, crkva i škola Sv. Marije Uznesenja zatvorene su jer su zgrade bile stare i preskupe za održavanje, izvijestile su novine nadbiskupije Chicago.
Tabernakul, postaje Puta Križa i slika Gospe od Guadalupea preneseni su na novo mjesto. Slika Gospe od Guadalupea bila je posebno draga latinoameričkim župljanima, koji su 2011. činili otprilike četvrtinu zajednice.
Vijest o američkom papi bila je neočekivana čak i za njegovog bivšeg kolegu iz razreda, također augustinskog svećenika. Kada su ga telefonski kontaktirali, William Lego, župnik župe Sv. Turibija u Chicagu, izrazio je šok i rekao: „Ne mogu sad o njemu govoriti, sada kada je papa.“ Zatim je dodao da mora ići – bio je zauzet brižnom njegom i tješenjem župljanina oboljelog od raka (ncronline.org; ika; fratellanza.net).