Primajući sudionike sastanka kojeg je organizirao Institut za međureligijski dijalog u Argentini, posvećenog Dokumentu o ljudskom bratstvu potpisanom u veljači u Abu Dhabiju, Papa ponavlja da dijalog između religija “nije znak slabosti” već prilika za “davanje efikasnih odgovora” na ratove, bijedu, nasilje
U današnjem “nesigurnom” svijetu dijalog između religija “nije znak slabosti” jer su vjernici “faktor mira za ljudska društva”. Pred onima koji “nepravedno” optužuju religije za “poticanje mržnje” i “uzrokovanje” nasilja, valja ponoviti da je “fundamentalizam kuga”, imajući, dakako, u vidu da sve religije unutar sebe imaju neku fundamentalističku skupinu. Tim riječima izrazio se papa Franjo 18. studenog 2019. na privatnoj audijenciji u Vatikanu koju je organizirao Institut za međureligijski dijalog u Argentini, posvećen Dokumentu o ljudskom bratstvu za mir u svijetu i zajednički suživot, potpisanom u veljači u Abu Dhabiju.
Čitanje i razumijevanje
Franjo naglašava kako je važno da ovaj tekst „univerzalnog karaktera“ bude proširen u obe Amerike: posebnost i osjetljivost različitih zemalja i kontinenata – napominje on – „mogu zaista pridonijeti detaljnom čitanju“ dokumenta i njegovom većem i učinkovitijem razumijevanju. Papa podsjeća da je – tijekom međureligijskog sastanka na njegovom apostolskom putovanju u Ujedinjenim Arapskim Emiratima – naglasio kako u trenutnom kontekstu za religije ne postoji “alternativa”: “ili ćemo zajedno graditi budućnost ili budućnosti neće ni biti”, istaknuo je u Founder’s Memorial u Abu Dhabiju. Sad ponavlja da su religijske tradicije “neophodni izvor nadahnuća” za promicanje “kulture susreta”, u skladu s “dijalogom Boga s čovječanstvom”: “ključna” je – objašnjava – međureligijska suradnja utemeljena na “promicanju iskrenog respektirajućeg dijaloga”, koji ukazuje “na jedinstvo bez miješanja”, “zadržavajući identitet”. Papa misli na jedinstvo koje “nadilazi puki politički pakt”: prisjetio se potom razmišljanja “vrlo mudrog” europskog političara koji je u vezi Dokumenta o ljudskom bratstvu spomenuo Konferenciju u Jalti koja se održala tijekom Drugog svjetskog rata. On je primijetio da Deklaracija iz Abu Dhabija stvara “bratstvo”, nadilazeći tako i političke “paktove”. U međuvremenu – preporučuje Franjo – potrebno je “na političkoj razini učiniti ono što se može učiniti”, jer je i to “važno”.
Kultura dijaloga
Svijet – podsjeća Papa – “neprestano promatra” vjernike kako bi vidjeli kakav je “naš stav” prema zajedničkom domu i ljudskim pravima. Surađujmo zajedno i s muškarcima i ženama koji ne vjeruju kako bismo “dali učinkovite odgovore” na mnoge rane našeg svijeta: na “rat i glad, na bijedu koju trpe milijuni ljudi, ekološku krizu, nasilje, korupciju i moralnu degradaciju, na krizu obitelji, ekonomiju i, prije svega, na nedostatak nade”. Danas se – dodaje – radi o promjeni tih “stavova” koji su u povijesti doveli do takozvanih vjerskih ratova. Prisjetio se potom Bartolomejske noći i pokolja hugenota u kolovozu 1572. u Parizu. Dokument o ljudskom bratstvu poziva nas da „kulturu dijaloga“ usvojimo kao “put“, “zajedničku suradnju“ kao „ponašanje“, a međusobno upoznavanje „kao metodu i kriterij“ djelovanja. Samo na taj način možemo potvrditi “da religije nisu zatvoreni sustav koji se ne može promijeniti”, nego da su “u pokretu”.
Međunarodna zajednica
Bratstvo je, ističe Papa, “složena” ljudska stvarnost koja zahtijeva “pozornost” i “delikatnost”. Potrebno je, stoga, promicati poruku bratstva u cijeloj međunarodnoj zajednici, prelazeći s “jednostavne tolerancije” na “istinski suživot” i “miran suživot”, vodeći brigu jedni o drugima, njegujući bratstvo koje nije “teoretsko”, nego “autentično”, koje daje prednost “uključivanju” a ne “preprekama koje dijele” (vatican news; fratellanza.net).