„Čovječanstvu nedostaju protagonisti čovječnosti“, rekao je papa Franjo u intervjuu za argentinsku novinsku agenciju Télam. Nedostaje i „sposobnost suočavanja s krizama“, izvještava 17. listopada Vatican News.
Papa Franjo još jednom je ponovio svoje mišljenje da svijet trenutno prolazi kroz „svjetski rat u dijelovima“, „na rate“. Intervju je vođen krajem rujna, prije novog rata na Bliskom istoku, a tek je sada objavljen.
„Iskorištavanje je jedan od izvora ratova”, rekao je Papa. „Drugi izvor je geopolitička želja za dominacijom teritorijâ.” Da bi se stvorio sustav sigurnosti u cijelom svijetu, potreban je „univerzalni dijalog, univerzalni sklad, univerzalni susret”. Međutim, ne može se voditi dijalog s drugim ako čovjek nije svjestan vlastitog identiteta. Stoga je također važno imati „svijest o vlastitom identitetu” – i učiti mlade kako izaći iz kriza. „Krize su poput glasova koji nam pokazuju kamo trebamo ići.”
Papa je u intervjuu detaljno govorio o društvenim temama. Podsjetio je na dostojanstvo rada, a izrabljivanje opisao kao grijeh. „Rad vam daje dostojanstvo. Najveća izdaja ovog puta dostojanstva je izrabljivanje.” Radnici imaju prava koja se moraju poštivati. Kada na to upozorava, Papa ne čini ništa drugo nego ono što već traži evanđelje.
„Papa uzima evanđelje i govori ono što evanđelje kaže. Već je u Starom zavjetu židovski zakon zahtijevao brigu o udovici, siromahu i strancu. Ako se društvo drži ove tri stvari, onda mu ide dobro!” Papa želi „jasno dati do znanja da nisam komunist, kao što neki govore”, nastavio je Franjo. „Papa slijedi Evanđelje.”
Kad je riječ o tehnološkom napretku, papa Franjo je rekao da je vodilja „sposobnost muškaraca i žena da njime ovladaju, prisvajaju ga i kontroliraju”. To se također odnosi i na područje umjetne inteligencije. „Muškarci i žene su gospodare stvorenim, ne smijemo odustati od toga”.
U pogledu svjetske Sinode koju je inicirao, Papa je izjavio da se Crkva mora promijeniti. Tim je uvidom u skladu sa svojim prethodnicima u službi. „Od početka Drugog vatikanskog koncila Ivan XXIII. imao je vrlo jasnu ideju: Crkva se mora promijeniti. Pavao VI. je pristao na to i nastavio, kao i pape koji su ih slijedili. Ne radi se tek o promjeni mode, već o rastu i promjeni u korist ljudskog dostojanstva. Tu je i teološki napredak, moralne teologije i svih crkvenih znanosti, uključujući tumačenje svetih spisa, koji su napredovali prema osjećajima Crkve. Uvijek u usklađenosti. Raskidi nisu dobri. Ili napredujemo kroz razvoj ili loše završavamo“, kazao je Papa.
Na pitanje kakav je bio njegov odnos s Bogom, Franjo je duhovito odgovorio: „Pitajte njega!” Zatim je, uozbiljivši se, nastavio da je „zadržao dosta vjere iz djetinjstva”. „Moja me baka naučila moliti, i još uvijek imam tu jednostavnu pobožnost molitve i traženja – mi u Argentini kažemo, vjera ugljenarâ. Kad molim, nisam kompliciran. Neki bi čak mogli reći da imam staromodnu duhovnost. Može biti…”. Njegova je „vjerska svijest” dosta „narasla”, „ali način na koji se izražavam s Bogom je uvijek jednostavan. Ne volim biti kompliciran.”
Na pitanje o mogućim budućim putovanjima, Franjo priznaje da bi zapravo još trebao posjetiti svoju rodnu Argentinu. „Volio bih otputovati tamo… Ako govorimo o još udaljenijim destinacijama, tu je i Papua Nova Gvineja.” (telam.com.ar; vatican news; ika; fratellanza.net).