Rodna zemlja pape Wojtyle bilježi drastičan pad zvanja i sakramenata, iako nedjeljno sudjelovanje na misama pokazuje znakove stabilizacije nakon pandemije.
Elena Magariños
Sekularizacija napreduje u Poljskoj, rodnoj zemlji svetoga Ivana Pavla II. Prema posljednjim podacima koje je objavio Statistički institut Katoličke Crkve (ISKK) u svojem Annuarium Statisticum Ecclesiae in Polonia 2024, iako se nedjeljna praksa stabilizirala nakon utjecaja pandemije, zemlja pape Wojtyle uronjena je u trajni pad zvanja i primanja sakramenata.
Izvješće otkriva da se prošle godine pohađanje nedjeljne mise zadržalo na 29,6%, što predstavlja lagani porast od 0,57 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu. Porastao je i postotak vjernika koji primaju pričest na misi, na 14,6% (+0,64). Ovi podaci potvrđuju tendenciju stabilizacije nakon pada uzrokovanog zdravstvenim ograničenjima za vrijeme COVID-19. Prije pandemije, prisutnost na misi bila je 36,9%, a pričest 16,7%.
Drugu godinu zaredom prikazan je i relativni pokazatelj primatelja pričesti na misi, koji je 2024. iznosio 49,5%, u usporedbi sa 43% zabilježenim 2015. “Sve više katolika u Poljskoj prima pričest na nedjeljnim misama”, istaknuo je ravnatelj ISKK-a, Marcin Jewdokimow.
Pad novih bogoslova za 50%
Za razliku od stabilnosti nedjeljne prakse, izvješće bilježi kontinuirani pad broja zvanja. Između 2018. i 2024. broj inkardiniranih svećenika smanjen je za 6,4%, a onih koji djeluju u župama za 11,7%. U istom razdoblju, broj dijecezanskih bogoslova smanjen je za više od 50%. Također je smanjen broj redovnica u aktivnim zajednicama, s gubitkom od preko 2.000 članica.
Silazna tendencija jednako tako utječe na slavljenje sakramenata. Godine 2024. podijeljeno je 247.200 krštenja (–7,5%), oko 320.000 prvih pričesti (–1,5%) i oko 213.000 sakramenata krizme (–27,6%). Nadalje, crkveni brak sklopilo je 68.300 parova, što predstavlja pad od 11,6% u odnosu na prethodnu godinu.
“Podaci o sakramentima odražavaju demografske i kulturne transformacije. Smanjenje broja rođenja i promjene u društvenim vrijednostima objašnjavaju pad u broju krštenja i vjerskih vjenčanja”, istaknuo je Jewdokimow. Izvješće također prati nastavu vjeronauka u školama. U školskoj godini 2024./2025., 75,6% učenika pohađalo je nastavu vjeronauka, što je pad od 3,8 postotnih bodova u odnosu na prethodnu godinu.
Konačno, godišnjak donosi i podatke o kulturnoj baštini kojom upravlja Crkva. Godine 2024. katoličke župe čuvale su više od 40.500 upisanih nekretnina, od kojih je oko 60% otvoreno za posjetitelje, a više od polovice upisano je u državni registar zaštićenih dobara. “Prikazani materijal služi pastoralnim djelatnicima kako bi promišljali o tome što poboljšati u svom radu”, istaknuo je Krzysztof Koseła, predsjednik znanstvenog vijeća ISKK-a (vidanuevadigital.com; fratellanza.net).