Foto: © Erzdiözese Wien/Schönlaub
Kardinal Christoph Schönborn u subotu 18. siječnja 2025. je tijekom mise zahvalnice u bečkoj katedrali sv. Stjepana svečano ispraćen s dužnosti bečkog nadbiskupa nakon gotovo 30 godina službe.
Tom prilikom austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen pohvalio ga je kao „Pontifexa Austriacusa“ (Austrijskog mostograditelja). U svojoj propovijedi Schönborn je apelirao na suosjećanje prema izbjeglicama i istaknuo važnost „dobrih odnosa među religijama“ u Austriji. Schönborn 22. siječnja navršava 80 godina, nakon čega će papa Franjo vjerojatno i formalno prihvatiti njegovu ostavku.
Oko 3.000 osoba sudjelovalo je u misi, uključujući predsjednika Van der Bellena, koji je istoga dana proslavio svoj 81. rođendan, te austrijskog kancelara Alexandera Schallenberga (ÖVP). Predstavnici dviju saveznih pokrajina koje pripadaju bečkoj nadbiskupiji, Michael Ludwig (SPÖ) i Johanna Mikl-Leitner (ÖVP), također su bili prisutni. Proslava je uživo prenošena u dominikanskoj i isusovačkoj crkvu te na austrijskoj televiziji ORF.
Suosjećanje prema izbjeglicama kao znak čovječnosti
U propovijedi je Schönborn podsjetio da je i sam bio izbjeglica 1945. godine, kada je kao malo dijete stigao u Austriju, koja mu je postala domovina. „S velikom zahvalnošću gledam na to kako svake godine ljudi, poput mene tada, ovdje pronalaze sigurnost, posao i često novi život“, rekao je Schönborn. Istaknuo je kako ti ljudi, unatoč izazovima, obogaćuju zemlju i doprinose njezinoj budućnosti. Dodao je kako život u miru nije nešto što se podrazumijeva te da „suosjećanje prema izbjeglicama pripada čovječnosti“ jer to „jednog dana može postati i naša sudbina“.
Pohvalio je austrijsko zakonodavstvo o religijama, koje omogućava skladne odnose među vjerskim zajednicama. Međutim, izrazio je zabrinutost zbog općeg nedostatka znanja o drugim religijama, pa čak i vlastitoj. „Sve više se približavamo široko rasprostranjenoj religijskoj nepismenosti. Ipak, u tome vidim priliku za novo traženje smisla i otkrivanje vjere.“
Poziv na međusobno dobrohotnost
Na kraju je Schönborn izrazio svoju najveću želju: „Međusobno dobrohotnost nikada ne smije biti izgubljena, čak i kad se suočavamo s konfliktima. Ako je Bog ljubav, tada on može biti samo dobrohotnost.“ Dodao je kako, unatoč patnjama, nevoljama i mržnji, Bog prebiva upravo u našoj međusobnoj dobrohotnosti.
Predsjednik Van der Bellen osvrnuo se na dobre odnose između Crkve i države u Austriji, unatoč povremenim razlikama u mišljenju. Podsjetio je i na skandal oko zlostavljanja u Katoličkoj Crkvi na početku Schönbornova mandata te istaknuo njegovu pionirsku ulogu u osnivanju neovisnih tijela za zaštitu žrtava zlostavljanja. „Schönborn je pravi graditelj mostova“, rekao je Van der Bellen i zaključio kako bi „Pontifex Austriacus“ bio primjeren naziv za njega.
Zasluženo priznanje
Povodom Schönbornova oproštaja, mnoge institucije i organizacije odale su mu priznanje. Predsjednik Austrijske biskupske konferencije, nadbiskup Franz Lackner, izjavio je: „Na prijelazu u 21. stoljeće, Christoph kardinal Schönborn odlučujuće je utjecao na velike promjene i smjernice Katoličke Crkve u Austriji i svijetu.“
Johanna Mikl-Leitner opisala ga je kao „partnera od povjerenja“ u realizaciji brojnih projekata za očuvanje crkava i samostana u Donjoj Austriji te kao „izvanrednog pastira“.
Prema izvješću agencije Kathpress, Schönborn će ubuduće vrijeme provoditi između samostana sestara od Jaganjca u Beču i Retza, gdje se nalazi bivši dominikanski samostan, a danas njegova rezidencija (apa.at; fratellanza.net).