Porijeklo i evolucija božićnog stabla: kako je postalo simbol Božića diljem svijeta

Dolaze u velikim i malim veličinama, šareno ukrašeni i jednostavno uređeni. Kao da nema Božića bez božićnog stabla. Ali ne samo u kršćanstvu, već i u mnogim drugim kulturama, stablo ima simbolično značenje i predstavlja život.

Christoph Meurer

Podrijetlo božićnog stabla nalazimo u srednjovjekovnim rajskim igrama (Paradiesspielen). Onima koje su se izvodile iz godine u godinu na Božić prije otkrivanja božićnih jaslica, kako bi se ilustrirala veza između pada i otkupljenja Kristovim rođenjem. U tim je igrama bilo i tzv. „rajsko stablo“ s kojeg se tijekom igre ubirala jabuka.

Tijekom 16. stoljeća, stabla, odvojena od stvarne igre, proširila su se i izvan crkve kao mjesta molitve, u početku u protestantskoj regiji oko Strasbourga. Prema teologu i stručnjaku za običaje Manfredu Becker-Hubertiju, prvo božićno stablo u Strasbourgu dokumentirano je 1605. godine, ali još uvijek bez svijeća.

U početku izazvalo bijes

Međutim, nije se svima svidio ovaj novi običaj. Kako dalje izvještava Becker-Huberti, pastor iz Strasbourga Johann Konrad Dannhauer žestoko je osudio biljku u djelu objavljenom 1642. godine. „Među ostalim sitnicama, staro se božićno vrijeme često slavi više uz božićno stablo, nego uz Božju riječ“, citira prema jednoj kronici Becker-Huberti tog pastora i nastavlja: „Ne znam odakle dolazi običaj. To je dječja igra…“

Ali ljutiti pastor nije mogao spriječiti trijumf božićnog stabla. Malo po malo ušlo je u božićno vrijeme u dnevne sobe mnogih obitelji, počevši od obrtnika i plemstva, a kasnije i u siromašnijim slojevima. I postalo je također internacionalno. Prema Becker-Hubertiju, prvo božićno stablo u Americi zabilježeno je 1748. godine.

Dugo je vrijeme božićno stablo ostalo evangelički običaj jer se na njega gledalo kao na konfesionalni protusimbol katoličkim jaslicama. Tek krajem 19. stoljeća postaje dio božićne scene u katoličkim dnevnim boravcima i tako djelomično istiskuje jaslice iz središta pozornosti. Tijekom stoljećâ božićno stablo postalo je najpoznatiji božićni simbol diljem svijeta.

Trg svetog Petra i najmanje božićno stabalce

Najpoznatija božićna stabla su ona na Trgu svetog Petra u Rimu i ispred Rockefeller centra u New Yorku sa svojih 30.000 lampica. Kada je riječ o rekordima, uvijek valja uzeti u obzir grad Dortmund. Svake godine od 1996. na božićnom sajmu u Dortmundu nalazi se 45 metara visoko stablo, koje operateri opisuju kao najveće božićno stablo na svijetu. U Guinnessovoj knjizi rekorda, pak, brazilsko stablo iz 2001. godine prepoznato je kao „najveće umjetno božićno stablo“.

Grad u Ruhrskoj oblasti definitivno je u vrhu kada je riječ o najmanjem božićnom stabalcu. Sićušna stvarčica ima tek 14 milimetara. To znači da nije visoko ni kao kovanica eura, ali su ga dizajneri ipak ukrasili bajkovitim svjetlima, kuglicama i šljokicama (katholisch.de; fratellanza.net).

VIDEO

Hvala što ste pročitali ovaj tekst. Ako želite pratiti slične sadržaje, pozivamo vas da zapratite naš WhatsApp kanal fratellanza.net klikom ovdje ili našu Fb stranicu klikom ovdje.