Porijeklo Jubileja, zvuk Jobela

Šofar, ovnujski rog koji se u židovskoj tradiciji koristi za najavu početka nekih svetih slavlja, osnova je riječi „Jubilej“. Istaknute epizode povijesti spasenja povezane su sa zvukom ovog instrumenta: od Abrahamove žrtve do objave Deset zapovijedi, piše 9. travnja Paolo Ondarza u tekstu za Vatican News.

Koje je porijeklo riječi jubilej? Podsjeća u biti na karakterističan prodoran zvuk ovnujskog roga, šofara, koji u biblijskoj tradiciji označava početak nekih svetih slavlja za židovstvo poput Roš Hašane, židovske Nove godine ili Jom Kipura, Dana pomirenja. Instrument se često spominje u Tori, Talmudu i kasnijoj rabinskoj literaturi.

Vjera Abrahamova

Tradicionalno se puhalo u ovnujski rog na brdu Moriji u znak sjećanja na Abrahamovu vjeru kada patrijarh nije bježao od žrtvovanja svog sina Izaka. Ovan koji je rogovima zapeo u grmu bio je zapravo znak da je Bog cijenio njegovu poslušnost.

Subota koja traje 12 mjeseci

Zvuk roga najavljuje još jednu veliku svečanost u Bibliji: Jobel. Ova riječ doslovno znači „ovan“, „brav“. Prema propisu sadržanom u 25. poglavlju Levitskog zakonika, svakih sedam sedmogodišta, u pedesetoj godini trebala se oglasiti „truba aklamacije“ da proglasi dvanaestomjesečnu „subotu“ u kojoj zemlja treba počivati, dugovi biti oprošteni, a imovina vraćena u prvobitno vlasništvo.

Zvukovi šofara

Postoje četiri karakteristična zvuka šofara: tekiah, duga, veličanstvena nota, koja evocira svečani poziv; ševarim, sastavljen od tri note srednje duljine, slične zvuku plača, podsjeća na ljudsku slabost i poziva nas da razmislimo o prošlim djelima; t’ruah blast, niz kratkih, isprekidanih nota, podsjeća na žurni alarm za buđenje iz duhovnog sna. Na blagdan Roš Hašana tri zvuka se spajaju u tekiah gedolah, ili „Veliki tekiah“, što označava poziv na trajnu promjenu i iskupljenje.

Šofar je stoga upozorenje na razmišljanje o vlastitom životu, traženje poboljšanja i izrađen je prema zanatskom postupku koji uključuje uklanjanje unutarnjeg dijela ovnujskog roga i naknadno poliranje.

Godina milosti Gospodnje

Za Izrael je praksa jubileja uvijek bila povezana s dolaskom Mesije koji, prema prorocima, dolazi otvoriti godinu milosti Gospodnje. „Da bi se jubilej mogao primijeniti, pretpostavlja se da sav židovski narod živi u zemlji Izrael“, objašnjava glavni rabin Židovske zajednice Rima Riccardo Shemuel Di Segni za Vatican News. „Ova situacija prekinuta je u vrijeme prvog progonstva Asiraca, tako da je već sedam stoljeća prije kršćanske ere prekinut Jubilej“. Babilonsko sužanjstvo jeruzalemskih Židova u vrijeme Nabukodonozora II. opisano je u Knjizi o kraljevima, kao i u Drugoj knjizi Ljetopisa ili u onima proroka poput Ezre, Nehemije ili u Psalmima koji se izričito pozivaju na to.

Proglas Dekaloga

„Talijanska riječ giubileo – nastavlja on – potječe, kroz različite pretvorbe u latinskom, od hebrejske yōbēl. Ovu riječ nalazimo, na primjer, kada je proglašen Dekalog. Kad se oglasi rog, tada se tek smiju popeti na planinu čitamo u Knjizi izlaska. „Jobel je usko povezan sa zvukom koji je u davnim danima bio službeni signal koji je govorio: u ovom trenutku počinje jubilarna godina“.

Oslobođenje robova

Dva su pravna aspekta povezana s Jobelom: prvi je oslobađanje robova. Odredba u Levitskom zakoniku kaže: „Ako li tvoj brat padne u škripac dok je s tobom u urednim odnosima te se moradne tebi prodati, nemoj ga prisiliti da služi kao rob; neka bude kod tebe kao najamnik ili nadničar. Neka služi kod tebe do jubilejske godine. Onda neka bude slobodan da ode od tebe – i on i njegova djeca s njim; neka ide natrag svome rodu i opet zaposjedne svoju djedovinu. Ta oni su moji službenici, ja sam ih izbavio iz zemlje egipatske; oni se ne smiju prodavati kao robovi“ (25,39-42).

Poništenje vlasništva nad zemljištem

Drugi aspekt odnosi se na poništenje vlasništva nad zemljom: „U ovoj jubilarnoj godini svatko će se vratiti u svoj posjed“. „Odnosi se na biblijski sustav prema kojemu je“, precizira glavni rabin Di Segni, „kada su Izraelci stigli u Obećanu zemlju, teritorij bio podijeljen između plemena i unutar plemena, između različitih obitelji, tako da je svaka obitelj imala komad zemljišta. Moglo bi se dogoditi da, ovisno o evoluciji vremena, gospodarstva, netko izgubi sve, netko nakupi imovinu. Jubilej je značio poništiti sve to, odnosno, svi su se vratili u svoj prvobitni posjed.“

Svatko počinje iznova s ​​istim mogućnostima

„Poruke koje dolaze s Jubilejom iznimno su važne. To su one mogućnosti koje su dane svakome da s minimumom zemlje dostojno izgradi svoju egzistenciju. U davna vremena – napominje glavni rabin Rima – zemlja, poljoprivreda, bila je glavni izvor prehranjivanja. Tako da je svatko morao dobiti svoj dio hrane. I ako se kroz godine netko obogatio, a netko osiromašio, Jubilej je poslužio da se stvari preslože, da svi ponovno započnu s istim mogućnostima.“

Socijalna poruka Jobela

Zatim je tu poruka koja se na neki način referira na aktualna zbivanja te teme socijalne jednakosti i zaštite svega stvorenog čiji su muškarac i žena čuvari. „Zemlja ne pripada nama. Zemlja nam je dana na dar. Zemlja pripada Gospodinu koji odlučuje kako će je dati, koliko će je dati, ali iznad svega daje je jednako. Ako se dogodi nejednakost među ljudskim bićima, ta se nepravda – nastavlja Riccardo Di Segni – mora sustavno i povremeno ispravljati. To je socijalna poruka od velike važnosti. Teško je to pretočiti u trenutnu gospodarsku situaciju, ali načelo da svi imaju jednaku mogućnost da započnu temeljno je za uspostavu pravde i jednakosti u društvenim odnosima“ (vatican news; fratellanza.net).

VIDEO

Porijeklo Jubileja, zvuk Jobela
Porijeklo Jubileja, zvuk Jobela
Hvala što ste pročitali ovaj tekst. Ako želite pratiti slične sadržaje, pozivamo vas da zapratite naš WhatsApp kanal fratellanza.net klikom OVDJE ili našu Fb stranicu klikom OVDJE.