Predsjednik Njemačke biskupske konferencije (DBK) Georg Bätzing potiče promjene u Katoličkoj crkvi. Primjerice, ističe da zabrana ređenja žena postaje sve manje uvjerljiva. Biskup bi također uveo promjene u Katekizmu.
Prema riječima predsjedatelja Njemačke biskupske konferencije biskupa Georga Bätzinga sve je teže opravdati zabranu ređenja za žene u Katoličkoj crkvi. Jako mu je važno da “iskreno imenuje argumente Crkve zašto sveti red može biti dodijeljen samo muškarcima”, rekao je Bätzing u intervjuu za Herder Korrespondenz (siječanjsko izdanje): “No moram iskreno reći: jednako je istinito da su ti argumenti sve manje uvjerljivi i da u teologiji postoje dobro razrađeni argumenti koji govore u prilog tome da sveti red bude otvoren i za žene”.
Prvi korak koji se često spominje je đakonsko ređenje, kaže Bätzing: Glede ređenja, “pape od Ivana Pavla II. složno su rekli da je na pitanje odgovoreno – a ono je ipak na stolu”. Papa Ivan Pavao II. (1978-2005) izjavio je 1994. da Crkva “nema ovlasti” zaređivati žene za svećenice. Uz to, naglasio je “da se svi vjernici Crkve moraju konačno pridržavati ove odluke”. Jedan od razloga koji se tu više puta navodi je taj da je Isus “pozivao samo muškarce” da budu apostoli i nasljednici.
Bätzing za promjene Katekizma
U intervjuu za Herder Korrespondenz Bätzing se zauzeo za dalekosežne promjene u Katoličkoj crkvi. Između ostalog, predložio je promjenu Katekizma Katoličke Crkve glede parova koji se ne mogu vjenčati u crkvi. Za ljude koji traže Božji blagoslov, “potrebna su rješenja koja ne stupaju na snagu tek privatno, već da imaju i javnu vidljivost”. Vjeruje da se za to mogu naći određeni liturgijski oblici. “Međutim, osobno mogu reći da nakon intenzivne rasprave vjerujem kako bismo u tom pogledu trebali promijeniti Katekizam”, rekao je Bätzing.
Predsjedavajući Biskupske konferencije također je jasno branio rad Ekumenske radne skupine (ÖAK) nazvan Zajedno za Gospodnjim stolom – ekumenske perspektive slavlja Večere Gospodnje i Euharistije kojeg je ta njemačka ekumenska radna skupina pripremila u rujnu 2019. godine. Prema Bätzingu, taj rad je pametan “korak naprijed koji se ostvaruje s razlogom”. Rekao je da će kao Biskupska konferencija odgovoriti na upite Kongregacije za nauk vjere i uvrstiti kritike u ocjenu dokumenta Ekumenske radne skupine.
Ipak, u tom kontekstu biskup je izrazio kritiku na reakciju Kongregacije za nauk vjere. Iritirala ga je, primjerice, činjenica da je prefektovo pismo s učiteljskim komentarima stiglo nekoliko dana prije početka jesenskog plenarnog zasjedanja BK, iako je postupak ispitivanja pokrenut još 20. svibnja. Tijekom njegovog posjeta Vatikanu kao predsjedatelja DBK u lipnju, nitko mu od involviranih kardinala nije rekao “da se postupak trenutno ispituje i da bi željeli razgovarati sa mnom o tome”, rekao je limburški biskup koji je također kritizirao činjenicu da povratne informacije Kongregacije “premalo” cijene ekumenska nastojanja Ekumenske radne skupine (ÖAK). “To nije nekakva ekumenska zabava uz kavu, već skupina stručnjaka koja je i osobno strastvena prema ekumenizmu. Postoji nešto cinično u tome da im se jednostavno kaže: Ne, ništa od toga ne ide, ali nastavite raditi”, naglasio je Bätzing.
Oni koji su prikrivali zlostavljanja moraju i odgovarati
S ciljem daljnjeg suočavanja sa skandalima zlostavljanja u Crkvi, Bätzing je branio sve kritičniji tretman prethodnih, u nekim slučajevima i već preminulih, biskupa. Riječ je o ponovnoj procjeni koja predstavlja stvarnost. “To moramo očekivati i za nas same i za naše prethodnike na službi. Ako je netko i danas na službi i ako mu se dokaže da nije postupio u skladu sa smjernicama, on to mora objasniti i prihvatiti posljedice”. To bi moglo uključivati i odstupanje, rekao je predsjednik DBK.
Prijevod: Fratellanza umana (29.12.2020.)
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?