S predsjednikom SBK i novomeškim biskupom dr. Andrejom Sajetom razgovarala je Erika Jazbar. Razgovor je trajao više od sat i pol govorila u Velikoj vijećnici općine Nova Gorica u sklopu tradicionalnih „Goriških večerov“ na manifestaciji koju organizira Udruga VSO Severna Primorska.
Kako je priopćio Tiskovni ured Slovenske BK, dvoje sugovornika otvorili su mnoge teme važne za društvo i Crkvu, a posebno se istaknuo biskupov poticaj da kršćani prečesto šute pred brojnim socijalnim temama o kojima imamo svoje viđenje i uvjerenja.
Mi katolici se ne usuđujemo eksponirati
„Katolici se ne usuđuju eksponirati“, upozorio je biskup Andrej Saje: stariji šute zbog loših prošlih iskustava sa zatiranjem Crkve, a mlađi jer često nije došlo do prijenosa vjere, a i zato što našim društvom dominira opći nedostatak interesa za socijalna pitanja.
Put tradicionalne vjere je istrošen
Prema biskupovim riječima, put tradicionalne vjere se istrošio, jer se društvo toliko promijenilo da se obrasci ponašanja – pa tako i vjerski život – više automatski ne prenose sa starijih na mlađe naraštaje. No želja za duhovnošću ostaje velika, što se vidi i u nekim vanjskim iskazima vjere, poput obilaska pojedinih hodočasničkih putova i duhovnih vježbi.
Crkva može promijeniti ono što je ljudsko u njoj
Kazao je da je Crkva naravno uvijek podložna promjenama, da može mijenjati ono što je ljudsko u njoj. No ljudima nije dopušteno mijenjati ono što je „božansko-pravno“, naglasio je i predsjednik Slovenske BK te podsjetio kako se Crkva ponekad stvarno protivila „modernosti“ kada je riječ o uspostavljenom društvenom poretku i crkvenim institucijama. S druge strane, sama Crkva čuva modernost, ako se gleda duhovnim očima.
Zapad je podlegao „kulturi smrti“
S „gubitkom poziva na život“ u širem zapadnom svijetu, biskup Saje je požalio da je zapadna kultura podlegla „kulturi smrti“, što se osobito očituje u malom broju rađanja, praksi abortusa i uništenju života pri njegovu kraju: „Kao društvo, zaboravili smo ono što mi kao vjernici znamo da nam je život darovan.“
Opasnost od „skliskog terena“ kada je u pitanju bioetika
Upozorio je na opasnost od „skliskog terena“ kada je riječ o temama bioetike, jer se još ekstremnijim zakonskim prijedlozima mogu otvariti vrata zloporabama, rekao je Saje.
Što ga kod pape Franje najviše privlači?
Potom se biskup dotaknuo i pape Franje te obilježja aktualnog pontifikata koja ga posebno privlače. To su naglasak na zajednici ili zajedništvu Crkve, naglasak na slušanju (također nevjernika), osobna blizina ljudima i naglasak o važnosti i djelotvornosti Božje riječi u životu svakog kršćanina.
Nije uvijek bilo stvarnog promišljanja na razini Crkve
U posljednjem dijelu večeri biskup Saje odgovarao je na pitanja publike. Glede financijskih i seksualnih skandala posljednjih godina, priznao je da se posebno u drugom slučaju radi o vrlo bolnim životnim pričama, ali da nije uvijek bilo pravog promišljanja na razini Crkve u Sloveniji. No radi se na tome, a glede ove teme danas su odgovornosti biskupa jasne i vrlo stroge.
O budućnosti celibata
Što se tiče budućnosti svećeničkog celibata u Katoličkoj crkvi, biskup Saje pojasnio je da Crkva već poznaje oženjene svećenike, ali on sam smatra da bi „bilo pošteno dati odluku o celibatu na izbor“, jer je to ljudska a ne Božja uredba, a proces njegovog uvođenja također je bio popraćen vrlo ljudskim razlozima. „U povijesti Crkve ta je latinska tradicija nastala ne samo u duhovne svrhe, nego i zbog praktičnih posljedica – da je lakše premjestiti svećenika, da ima manje problema s nasljedstvom, s ekonomskim pitanjima, preseljenjem i tako dalje. Celibat u latinskoj Crkvi, kojoj mi pripadamo, postao je obavezan početkom drugog tisućljeća, 1059. godine.“ No, nastavio je, to je tema koja se tiče sveopće Crkve i ostaje iznimno važna vrijednost u Crkvi. „I u istočnim crkvama, pravoslavnim, koje nisu katoličke, celibat je visoko cijenjena vrijednost, primjerice monaški život“ (druzina.si; radio.ognjisce.si; fratellanza.net).