Foto: Put prema Europi, jedan mladić izbjeglica u Bosni
s. Rhonda Miska
“Izgubili smo osjećaj bratske solidarnosti, zaboravili plakati“ to je rekao Papa tijekom svoga prvog putovanja na Lampedusu. Taj mali mediteranski otok za mnoge je europska Scila i Haribda prilikom pokušaja dolaska. Papino žalovanje i poziv na solidarnost, samo je jedan u nizu izazova koji je ponudio u ime migranata i izbjeglica, kojima se obraća kao “poštovanoj, ljubljenoj i dobrodošloj braći i sestrama”. Tada je, na Lampedusi, bacio vijenac od cvijeća ispred njenih voda, ispovjedio bol u srcu, što ga probada poput trna, prisjetio se prispodobe o milosrdnome Samarijancu, i oplakivao nad globalizacijom ravnodušnosti. Ova je “pokornička liturgija” bila još jedno iskazivanje njegove trajne naklonosti prema perifernima, rubnima, naročito prema 65 milijuna prisilno raseljenih muškaraca, žena i djece širom svijeta, koliko se procjenjuje da ih je izmješteno iz njihovih domova i zavičaja. Tom je prilikom još pozdravio vjernike muslimane koji su započinjali sveti ramazanski post, čime je jasno dao do znanja da se njegova briga proteže na sve ljude, ne samo katolike.
Na Lampedusi je pozvao i na “obraćenje srca”, poziv koji će i kasnije odzvanjati u njegovim propovijedima, javnim nastupima, u svemu što piše i govori.
U travnju 2016. godine posjetio je kamp za migrante, Moria na Lezbosu, zapravo logor osiguran bodljikavom žicom. Muškarcima iz Sirije, tamo interniranima, Papa je rekao: “samo želim biti s vama, čuti vas…” Vratio se s tog putovanja sa dvanaest izbjeglica iz Sirije, muslimana.
Iste te godine, tijekom Velikog Tjedna, oprao je noge hinduistima, muslimanima, koptima i katolicima u Castel di Nuovo, izvan Rima. Svi su bili tražitelji azila. Ta je proročka djela pratnje i dobrodošlice činio tijekom i u pozadini rastuće ksenofobije nakon terorističkih napada u Briselu i Parizu. Uz to, javna djela milosti odvijala su se i u kontekstu izvanredne jubilarne godine Božje milosti. Papina poticajna djela dobrodošlice, sućuti i služenja dodatno su pojačana i njegovim izjavama o povezanosti ekonomskih, okolišnih, te vojno/političkih uzroka koji nagone ljude te oni napuštaju svoje domove. Papa oštro osuđuje i prokazuje korijene i izvore društvenoga zla koji izmješta ljude iz njihovih domova.
U Laudato si’ (25) prepoznaje ljude koji su prisiljeni bježati i zbog “degradacije okoliša” i unatoč tome “nisu niti prepoznati u međunarodnim konvencijama kao izbjeglice, iako teško pate zbog gubitka života kojeg su ostavili iza sebe, a ne uživaju nikakvu zakonsku zaštitu”. Sve dok se raseljene osobe može klasificirati kao izbjeglice, djecu bez pratnje, migrante bez dokumenata, trajno izmještene osobe dotle se može prema njima i različito postupati. S druge strane za Papu Franju svi oni su dostojni poštovanja i integracije u novim društvima. Uz to što prepoznaje izbjeglice koje bježe zbog klimatskih promjena, Papa imenuje ekonomiju koja je za to kriva i odgovorna. U Evangelli gaudium razotkriva “ideologiju novca i diktaturu neosobne ekonomije kojoj nedostaju istinski ljudski odgovori” i stoga poziva Crkvu da ona bude siromašna i da bude za siromašne. Nadalje, osudio je i oružane sukobe koji izmještaju ljude. Godine 2016., bivšim je Isusovačkim studentima govorio o izbjeglicama i njihovu neotuđivu pravu da žive u miru i teže za boljom budućnosti za svoje sinove i kćeri.
U listopadu 2015., posjetio je Centralnoafričku Republiku u kojoj su zbog dvogodišnjega rata mnogi bili prisiljeni napustiti svoje domove. Pozvao je zaraćene strane da spuste svoje oružje.
U lipnju 2016. proglasio je da je “mir u Siriji moguć” i pozvao na političko, a ne vojno rješenje sukoba koji je nagnao 5,5 milijuna Sirijaca na bijeg.
Papa je također jasno artikulirao evanđeosko poimanje ljudskosti i zajedničkoga dobra u europskom i sjeverno-američkom kontekstu.
Tako je u ožujku 2017. godine na sastanku sa 27 europskih državnika pozvao na duh solidarnosti i načelo supsidijarnosti u EU, naglasivši potrebu odbacivanja “lažnih oblika sigurnosti” koji će zatvoriti vrata izbjeglicama.
U jeku Trumpove predsjedničke kampanje obilježene anti-meksičkom kampanjom o podizanju zidova na granici, Papa je na povratku iz Meksika poručio: “osoba koja razmišlja o podizanju zidova, gdje god oni bili, namjesto građenja mostova, nije kršćanin” (fratellanza.net).
Izvor: A Pope Francis Lexicon (ur. Cindy Wooden – Joshua McElwee, 2018., str. 156-157.)
S. Rhonda Miska je dominikanka, spisateljica, pjesnikinja.