Zajednica evangeličkih vjernika ne želi u svoju crkvu ponovno instalirati antisemitsku skulpturu “Judensau”, no njemački zavod za zaštitu spomenika inzistira da se ona nakon restauracije ponovno vrati na zid crkve u gradu Calbe (Saska-Anhalt).
Ovih dana širom svijeta nasilno se ruše skulpture povijesnih osoba za koje se ispostavilo da su bili robovlasnici ili su podržavali robovlasništvo. Tema svakako zaslužuje javnu raspravu i pronalazak najboljeg rješenja a to sigurno nije nasilje. Moglo bi se, primjerice, neke od tih spomenika premjestiti u muzeje ili bi se na vidljivo mjesto mogla postaviti spomen ploča s opisom “nehumanog lica” dotične osobe. Različiti su prijedlozi, ovo su samo neki od njih.
Slučaj srednjovjekovnih skulptura “Judensau” ne tiče se robovlasništva, već jednog drugog zla – antisemitizma. Tako se već nekoliko godina raspravlja o budućem postupanju s tom skulpturom na stupu evangeličke crkve St. Stephani-Kirche Calbe u Njemačkoj. Prema izvještaju Bild-a, nadležno tijelo za zaštitu spomenika inzistira da se antisemitska skulptura nakon obnove ponovo postavi na svoje mjesto kako bi se garantiralo izvorno srednjovjekovno stanje crkve. Zajednica je, s druge strane, najavila da skulpturu ne želi natrag u crkvi.
Donedavno je u St. Stephanie-Kirche bilo 14 lažnih vodoriga iz 15. stoljeća, uključujući i “Judensau”. One su tijekom restauracije uklonjene. Figura je sa svojom “strašnom porukom” bila “nepodnošljiva za zajednicu”, rekao je župnik Jürgen Kohtz. Sada će se morati vratiti na stup crkve, “ali ćemo je – kao znak naše sramote – prekriti”. Ta skulptura “više nije poruka koju mi kao kršćani želimo dati svijetu”, prenosi njegove riječi KNA.
Kritika povjerenika za antisemitizam
Odluku zavoda kritizirao je i povjerenik za antisemitizam njemačke savezne vlade Felix Klein: “Potpuno mi je nerazumljivo ponovno vraćanje ‘Judensau’ protiv volje crkvene zajednice”.
Slučaj reljefa “Judensau” u Wittenbergu, kojim se trenutno bavi Njemački savezni sud, nedavno je ponovno izazvao rasprave u cijeloj zemlji. U veljači je Viši regionalni sud u Naumburgu odbio žalbu jednog člana židovske zajednice u Berlinu koji je zatražio da se ukloni srednjovjekovni reljef “Judensau” na vanjskom pročelju gradske crkve Sankt Marien u Wittenbergu. Ta crkva se smatra matičnom crkvom Reformacije, a danas – kao i svi Lutherovi spomenici u Saskoj-Anhaltu – pripada svjetskoj UNESCO baštini. Tužitelj se žalio na odluku, a slučaj je trenutno na Njemačkom saveznom sudu.
Skulptura “Judensau” velika je uvreda
Na reljefu “Judensau” u spomenutoj crkvi u Wittenbergu, u kojoj je propovijedao Martin Luther (1483.-1546.), prikazan je rabin kako podiže zavijeni svinjski rep i gleda u njen anus, dok ostale figure doje životinju. Svinja je za Židove nečista životinja. Pored toga, tu je i natpis Rabini-Shem HaMphoras, upisan 1570. godine, vjerojatno nadahnut Lutherovim anti-židovskim spisom “Vom Schem Hamphoras und vom Geschlecht Christi” iz 1543. godine.
Ispod reljefa je 1988. godine ugrađena spomen ploča koja posjetitelje podsjeća na nesretnu tradiciju antisemitizma. “Povijest se ne može jednostavno riješiti, a nepravda se ne može prikriti”, izjavili su iz evangeličke zajednice, opisujući skulpturu kao “sramotu”.
Prilikom 500. obljetnice Reformacije 2017. godine ponovno je započela rasprava o “Judensau”. Slične skulpture ili reljefi još uvijek se mogu naći u 30-ak protestantskih i katoličkih crkava njemačkog govornog područja, uključujući i katedralu u Kölnu (kna; fratellanza.net).