Susret sa Jean-Marcom Aveline, kardinalom koji dovodi papu u Marseille 

Sedamdeset biskupa Mediteranskog bazena okupit će se u Marseilleu od 18.-24. rujna na Mediteranskim susretima 2023. Bavit će se izazovima i mogućnostima regije, a na završetku radnog susreta ugostit će papu Franju. O tome je s kardinalom Jean-Marcom Avelineom za La Croix razgovarao Christophe Henning.

La Croix: Marseille se sprema biti domaćin trećeg susreta biskupa Mediterana. Koji je cilj ovog susreta?

Kardinal Jean-Marc Aveline: Mnogo ih je, ali svi bi se mogli obuhvatiti jednom rječju: zajedništvo. Na prva dva susreta biskupa Mediteranskog pojasa, u veljači 2020. u Bariju, zatim u Firenzi u veljači 2022. godine, shvatio sam važnost razmjene mišljenja među nama o današnjem poslanju Crkve na svim obalama Mediterana. Razgovarali smo o našim zajedničkim izazovima, iako ih živimo u različitim stvarnostima, a jednako smo si osvjestili i naše mogućnosti koje su nam isto tako zajedničke na ovom specifičnom geografskom području. Boljim međusobnim upoznavanjem stvorene su veze koje i dalje treba razvijati. Susret u Marseilleu omogućit će jačanje kao i širenje zajedništva u službi poslanja na Mediteranu, budući da će nas biti oko sedamdeset biskupa.

Kako je izabran upravo Marseille?

Marseille je lučki grad, tipično mediteranski. Odavno je naučio primati sve kulture i religije koje postoje na Mediteranu, pa i šire. U susretu s papom Franjom opisao sam mu originalnost ovog grada, njegovo bogatstvo i siromaštvo, razgovarao sam s njim o pastoralnim izazovima s kojima se susrećemo i o načinu na koji, ponizno, nastojimo ići naprijed. Shvatio je da se Marseille nalazi na jednoj od onih periferija koje su mu drage, između Europe i Mediterana, na vratima Istoka i vratima Zapada; grad je obilježen istovremeno s mnogo siromaštva kao i s mnogo nade. 

Sa svoje strane, bivši predsjednik Biskupske konferencije Italije, kardinal Bassetti koji je započeo susrete u Bariju i Firenci, izrazio mi je želju da se ovaj proces nastavi izvan Italije. Tako sam s njegovim nasljednikom, kardinalom Zuppijem, iznio mogućnost da se susret održi u Marseilleu, a Papa mi je dao podršku i izrazio svoju raspoloživost.

Hoće li pitanje migranata biti u središtu vaših razgovora? 

Situacija u kojoj se nalaze migranti očito će biti naša briga tijekom cijelog tjedna razgovora. Papina poruka za 109. Svjetski dan migranata i izbjeglica koji ćemo obilježiti na završetku tjedna, u nedjelju 24. rujna, bit će temelj za naša razmišljanja. On ne naglašava samo slobodu emigracije, nego i slobodu ostajanja u vlastitoj zemlji. I Papa eksplicitno nabraja koja su obraćenja potrebna kako bi se ova dvostruka sloboda mogla doista ostvariti. O tome trebamo promišljati i činilo nam se važno da na ovaj susret pozovemo i nekoliko biskupa koji dolaze iz subsaharske Afrike. Ali ne želimo odvajati priliv migranata od ostalih izazova karakterističnih za prostor Mediterana: ekonomske razlike i siromaštvo, pitanja okoliša i klime, geopolitičko-religijske napetosti i međureligijski dijalog. Tijekom čitavog tjedna imat ćemo prilike raspravljati o ovim izazovima i isto tako zajedno tražiti načine koji nam mogu pomoći da se s njima suočimo. Za sva ova pitanja Marseille je jedna vrsta laboratorija, vrlo kozmopolitskog mikrokozmosa u kojem su prisutni svi izazovi koje sam upravo spomenuo. Nešto slično  je Ivan Pavao II rekao za Libanon, često mislim da je Marseille više od grada: on je poruka, u njemu je istovremeno puno siromaštva i puno nade. 

Postoji isto tako i međureligijski izazov kojeg vi u Marseilleu već živite? 

Da, naravno. Ali to nije samo izazov, to je isto tako i značajan izvor uzajamne podrške kada muškarci i žene različitih religija, suočeni s istim egzistencijalnim pitanjima, osobito onim koji se tiču posla, nezaposlenosti, obiteljskog života i odgoja djece, zajedno dijele svoje brige i nade, stvaraju veze povjerenja, uče se dijalogu, izgrađuju prijateljstva i zalažu za bratstvo. Taj put nije lak, ali ja mogu posvjedočiti da on postoji i da je izuzetno plodan, iako ostaje skroman i krhak. Kako je znao reći pokojni kardinal Taurran, religije su više dio rješenja nego probema, samo ako ne dopuste da budu uvučene u ideologije koje ih instrumentaliziraju. 

Što očekujete od Pape? 

Kao nadbiskup Marseillea primjećujem da je najava njegova dolaska izazvala veliko zanimanje i to me silno raduje. A budući da na ovom putovanju dolazi samo u Marseille, Francuska će doći ovamo moliti s njim za vrijeme mise na stadionu Orange Vélodrome. I na taj način privući će pažnju čitave naše zemlje na izazove svoje mediteranske fasade. 

Brojni čimbenici na Mediteranu koji djeluju na planu udruga, politike, kulture, na društveno- edukativnom planu, bit će prisutni tijekom tjedna, osobito zahvaljujući prekrasnom festivalu otvorenom za sve i jako je važno da Crkva daje svoj doprinos u ovom golemom poslu. Osim toga, francuski biskupi moći će se povezati sa svojom braćom biskupima iz različitih biskupija Mediterana, podijeliti njihove radosti i brige, zajedno osluškivati pozive Duha, živjeti zajedništvo u poslanju i nadi. To su, u mojim očima, glavni izazovi Papine prisutnosti na ovim Mediteranskim susretima u Marseilleu.

Sedamdeset biskupa u raspravi od nekoliko dana: poznaju li se dovoljno za takvu raspravu? 

Neki se poznaju, ali ne svi. Zbog toga ćemo se oslanjati na sinodalnu metodu kako bismo zajedno išli naprijed, osluškujući Božju Riječ i slušajući jedni druge što se tiče situacije na svim našim obalama, u nastojanju da razlučimo ono na što nas Duh poziva, osobito nakon što saslušamo razmišljanja studenata i mladih ljudi koji rade u Mediteranskom pojasu, svih nacionalnosti i svih religija, koji će isto tako biti prisutni tijekom čitavog tjedna.

Stalo nam je da iznesemo konkretne prijedloge razmjenjujući naše dobre prakse; pokušat ćemo isto tako iznaći načina za jedan proces promišljanja i djelovanja u narednim godinama, u službi Božjeg naroda koji nam je povjeren. Mediteran, “mozaik kojem je za originalnost i ljepotu cijele slike potreban svaki dio” (papa Franjo, Govor u Skopju, 7. svibnja 2019.), prostor bogat mogućnostima, ali krhak zbog različitih prijetnji,  pozvan je da Crkvi i svijetu donosi poruku nade. Stavljajući zajedno sve izričaje dobre volje, etapa Mediteranskih susreta u Marseilleu nastojat će stvoriti novi mozaik nade (la-croix.com; fratellanza.net).

S francuskoga prevela: Vesna Zovkić, Isusova mala sestra

Hvala što ste pročitali ovaj tekst. Ako želite pratiti slične sadržaje, pozivamo vas da zapratite naš WhatsApp kanal fratellanza.net klikom OVDJE ili našu Fb stranicu klikom OVDJE.