Od ovog tjedna planeri sinode raspravljaju o rezultatima kontinentalne faze Biskupske sinode. Svi konačni dokumenti sedam kontinentalnih skupština sada su dostupni i može im se pristupiti. 20. travnja Vatikan želi obavijestiti o podnescima.
Nakon završetka kontinentalnog razmatranja svjetske Sinode o sinodalnosti, od subote 15. travnja su dostupni sažeci svih sedam kontinentalnih susreta. Europski završni dokument datiran je na kraj kontinentalnog susreta u Pragu (11. veljače 2023.) i dostupan je na talijanskom i engleskom jeziku na mrežnoj stranici Njemačke biskupske konferencije (ovdje). Dokument objedinjuje vrlo različite doprinose iz više od 40 europskih zemalja. Napetosti između “konzervativnih” i “progresivnih” tendencija nazivaju se kao takve, a govori se i o ranama koje proizlaze iz skandala sa zlostavljanjem. Europski dokument naglašava važnost održavanja “jedinstva u različitosti” i izbjegavanja “iskušenja uniformnosti”. Također promiče “dobrodošlicu drugima [u Crkvi]”.
U europskom završnom dokumentu formulirana je potreba donošenja “konkretnih i hrabrih odluka o ulozi žena u Crkvi i o njihovom većem sudjelovanju na svim razinama, uključujući u odlučivanju i procesima donošenja odluka”. Završni dokument Sjevernoameričke kontinentalne skupštine to formulira na sličan način. Završni dokument Azijske kontinentalne skupštine, primjerice, sadrži detaljan katalog tema sa zahtjevom za razmatranje na biskupskim skupštinama u jesen 2023. i 2024. godine.
U Rimu se od srijede raspravlja o rezultatima sedam kontinentalnih skupština. Tako stečeno znanje kasnije će se pretočiti u tzv. radni dokument (latinski: Instrumentum laboris), koji čini osnovu za odlučujuće konzultacije na svjetskoj razini. One će se održati u listopadu 2023. i listopadu 2024. u Rimu.
Doprinos iz Bosne i Hercegovine
Doprinos BiH europskom završnom dokumentu spominje se u brojevima 21 i 34 koje prevodimo u nastavku:
21. (…) «Na našem sinodalnom putu naglašena je slika Crkve kao zajednice svih Kristovih vjernika. Vjernika koji su s Kristom, koji je „hodos“. Krist je o sebi rekao: Ja sam „hodos“ = put (također: istina i život). Stoga su „syn-hodos“ oni koji su „s Kristom“. Kršćani su zato nazvaani također „sinodoi“ (Ignacije Antiohijski). Dakle, sinodalnost je prije svega „s-Krist-ovstvo“. A „sinodoi“ su svi „su-Kristi“. To jest, kršćani su sinodalni pravo zato što su s Kristom, i samo na toj kristološkoj osnovi, svi kršteni su „sinodoi“ u vremenu spasenja, u nasljedovanju Krista i služenju svojoj braći i sestrama, na hodočašću prema Uskrslom Kristu» (Bosna i Hercegovina).
34. Što se tiče odnosa s drugim kršćanskim vjeroispovijestima i vjerama, primijećeno je da su u mnogim dijelovima Europe katolici mala manjina i imaju bogato iskustvo o tome što znači misliti i živjeti ekumenski, i s protestantskim i pravoslavavnim Crkvama. Mnoge mjesne Crkve sudjeluju u dijalogu sa židovstvom i u međureligijskom dijalogu, prije svega s islamom (primjerice: Turska, Bosna i Hercegovina, Albanija): «Ekumenski napor katoličke zajednice prema pravoslavnim kršćanima (ima vrlo malo drugih kršćana u zemlji) i rad na dijalogu s muslimanima i sa židovskom zajednicom dio su života Crkve u vjerski i nacionalno mješovitom društvu» (Bosna i Hercegovina).
Doprinos iz Hrvatske
Hrvatska se pak spominje samo u broju 43:
43. Poziv na obraćenje odjeknuo je u kontekstu međusobnih predrasuda pojedinaca ili čak cijelih zajednica, uključujući i mjesne Crkve. «Svi moramo prepoznati različitost životnih okruženja i povijesnih iskustava» (Hrvatska) kako bismo se očistili od povijesnog sjećanja koje nas sprečava da pristupimo jedni drugima sa stavom otvorenosti i povjerenja (…).
Završni dokumenti dostupni na više jezika
Završni dokumenti dostupni su na stranicama Svjetske biskupske sinode (ovdje) i Njemačke biskupske konferencije (ovdje). Vatikan o rezultatima želi obavijestiti 20. travnja (katholisch.de; ika; fratellanza.net).