Foto: Tomáš Halík, © Burkhard Schäfers
“Vjera je hrabrost ući u oblak misterija i podnositi otvorena pitanja“. To kaže češki svećenik, filozof i sociolog Tomáš Halík za Radio-Akademie na Radio Vaticanu.
Stefan von Kempis
“Neki ateisti nisu protivnici Boga i religije, nego su protivnici dokazujućeg teizma. Postoji pogrešno poimanje Boga”, uočava Halík. “Postoje mnoge zablude o Bogu. Kad mi netko kaže da je ateist, obično pitam: A kako zamišljaš Boga ne vjerujući? Ponekad moram reći, kad mi osoba opisuje svoju ideju o Bogu: Hvala Bogu što ne vjerujete u tog Boga! Ni ja ne vjerujem u t[akv]oga Boga”.
Prvi dio intervjua: OVDJE, a treći OVDJE.
Halik, koji je, između ostalog, nagrađen prestižnom nagradom Templeton, jedan je od najčitanijih duhovnih autora našeg doba. S njegove točke gledišta “najrasprostranjenija religija” je “neštoizam” – uvjerenje da postoji “nešto”. “Nešto je iznad nas … Zadatak je teologa da daju tumačenje tog nečega!”, kaže.
Boga ne vidimo jer je preblizu
Na pitanje tko je Bog i zašto ga ne vidimo, Halik kaže: “Ne vidimo Boga jer je preblizu! Nitko od nas nije vidio svoje lice; u zrcalu samo vidimo svoje lice. A Boga vidimo samo u zrcalu – posebno u zrcalu lica Isusa Krista. Njegovo čovještvo je prozor kroz koji mi možemo Boga vidjeti na djelu”.
“Da, postoje različiti tragovi Boga, u prirodi, u povijesti. Glede toga, Pascal je jednom rekao: “Dovoljno je svjetla za one koji žele vjerovati i dovoljno tame za one koji vjerovati ne mogu” (vatican news).