Je li vrijeme da se zahtijeva oznaka upozorenja za platforme društvenih mreža?
Sredinom lipnja, godinu dana nakon objavljivanja izvješća o prijetnjama koje platforme društvenih mreža predstavljaju mentalnom zdravlju mladih ljudi, dr. Vivek Murthy (Surgeon General of the United States) izdao je još jedan savjet, ovaj put pozivajući na primjenu oznake upozorenja u kojoj stoji da su „društvene mreže povezane sa značajnim štetama za mentalno zdravlje adolescenata.“ Takva oznaka, za koju bi bilo potrebno odobrenje američkog Kongresa, nije namijenjena kao lijek za sve: Murthy je također pozvao na donošenje zakona koji će spriječiti tehnološke tvrtke u prikupljanju osjetljivih informacija, izlaganju mladih nasilnom i seksualnom sadržaju i korištenju značajki koje izazivaju ovisnost, kao što je automatska reprodukcija i beskonačno pomicanje — koji imaju kao plijen „mozgove u razvoju“. Uz takve zakone, koji uživaju dvostranačku potporu, Murthy preporučuje uspostavu „zdravih digitalnih okruženja“ poput zona bez telefona u školama i umjerenog korištenja društvenih mreža kod kuće.
Postoji sve više dokaza – većinu njih navodi Murthy – koji povezuju društvene mreže s krizom mentalnog zdravlja mladih. Stoga je čudno da su mnogi skromni prijedlozi glavnog kirurga izazvali snažne kritičke reakcije ne samo od uobičajenih osumnjičenika u Silicijskoj dolini, već i od akademskih istraživača poput Candice Odgers s UC Irvinea i zagovornika slobode govora poput Nica Perrina, direktora Zaklade za individualna prava i izražavanje.
Istina je da pojedinosti o svojevrsnoj naljepnici – vizualna istaknutost, učestalost, točan izraz itd. – još nisu utvrđeni. I da, društvene mreže imaju koristi za neke mlade korisnike, posebno one koji pripadaju marginaliziranim skupinama, kojima internetske zajednice mogu poslužiti kao spas i sredstvo samoizražavanja. No kada mladi u zemlji provedu u prosjeku gotovo pet sati dnevno na društvenim mrežama, polovica njih tvrdi da se korištenjem platformi „osjećaju lošije u vezi sa svojim tijelom“, dok 75 posto kaže da bi željeli da tvrtke društvenih mreža čine više kako bi ih zaštitili od internetskog zlostavljanja i internetskog uznemiravanja, više nije moguće odbaciti njihovu zabrinutost kao „moralnu paniku“.
Postoji sve više dokaza – većinu njih navodi Murthy – koji povezuju društvene mreže s krizom mentalnog zdravlja mladih.
Stvarnost je da oznake upozorenja često funkcioniraju. Oni stvarno mogu pomoći u promjeni širokog društvenog ponašanja, kao što se to uspjelo s upozorenjima na štetnost pušenja. Laki argumenti protiv Murthyjevih prijedloga služe samo jednom interesu: Big Techu, koji ima sve razloge nastaviti se odupirati svakom pokušaju da svoje proizvode učini sigurnijima, manje zaraznima i stoga manje profitabilnima. Nakon otkrića zviždača poput Frances Haugen, ržavni odvjetnici iz gotovo svih država podnijeli su više od desetak tužbi protiv Mete, optužujući kompaniju da je svjesno uhvatila u zamku tinejdžerske korisnike na Facebooku i Instagramu, dok je obmanjivala javnost o njihovoj sigurnosti. Ako se ne događa ništa zlobno, kao što tvrdi izvršni direktor Mark Zuckerberg, Meta bi mogla poslušati zahtjeve Murthyja i drugih da podijeli svoje interne podatke i izvješća o zdravstvenim učincima Meta proizvoda sa znanstvenicima, istraživačima i neovisnim istražiteljima. To što Meta to odlučno odbija učiniti govori da postoji veliki problem.
Sve veći broj državnih zabrana mobilnih telefona u američkim školama i čitavih platformi društvenih mreža poput TikToka možda neće preživjeti mnoge pravne izazove s kojima se tehnološke tvrtke već suočavaju. I malo je vjerojatno da se mlade ljude – ili njihove roditelji, kojih se tiče – može uvjeriti da u potpunosti napuste društvene mreže. Ali ne trebamo čekati više dokaza o šteti koju platforme društvenih mreža nanose mnogim milijunima mladih ljudi prije nego što usvojimo zdravorazumska upozorenja i ograničenja. Ne možemo si priuštiti da žrtvujemo cijelu generaciju bezobzirnoj megalomaniji šest tehnoloških tajkuna (commonwealmagazine.org; fratellanza.net).