Biskupija Basel u Švicarskoj novom odredbom namjerava rasteretiti svećenike. Prema crkvenom zakonu, model je moguć, ali se do sada nije koristio.
Ispovijedanje, sastanci župnog vijeća, obilasci bolesnika, pripreme, vjenčanja i sprovodi – župnikov tjedni raspored često je zbijen. Pružanje pomoći pastiru je onemogućeno ako su mnoge pastoralne službe dopuštene samo zaređenim svećenicima. No, švicarska biskupija Basel usudila se mijenjati stvari: od sada redoviti djelitelji sakramenta krštenja mogu biti i vjernice/i laici.
Početkom studenog 2019. biskup Felix Gmür izdao je dekret kojim je dvjema župnim pastoralnim djelatnicama dao trajnu ovlast za podjelu sakramenta krštenja. Biskup Gmür ne iznenađuje ovim potezom, budući da se ne boji promjena i da već neko vrijeme javno dovodi u pitanje obavezu celibata kao uvjeta za svećeničko ređenje, poziva na promjenu odnosa moći u Crkvi i na promjenu položaja žena u Crkvi.
Činjenica da vjernice/i laici mogu krstiti nije potpuna novost: još u vrijeme Gmürova prethodnika, sadašnjeg kardinala Kurta Kocha, postojala je ta mogućnost u biskupiji Basel. Ovim propisom švicarska biskupija koristi Zakonik kanonskog prava, prema kojemu biskup može, zbog toga što nema dovoljno svećenika, “pastoralno djelovanje župe povjeriti đakonu ili drugoj osobi koja nema svećeničkog biljega ili zajednici osoba” (ZKP, 517, §2) i “Ako je redoviti krstitelj odsutan ili spriječen, dopušteno krsti katehist ili tko drugi koga je mjesni ordinarij za tu zadaću ovlastio” (ZKP, 861, §2).
S novom uredbom, utemeljenom na kanonu 861, §2, biskupija sada ide korak dalje: od srpnja je u svim župama unutar biskupije moguće da nezaređeni voditelji zajednica dobiju trajni mandat za krštenje – bez obzira na to vodi li ih župnik ili vjernica/ik laik. Postoje dva uvjeta: mandat za podjelu krštenja mora biti zatražen od biskupa i kandidat mora imati „Missio canonica“ (katholisch.de; fratellanza.net).