I tijekom 2022. godine katolici su jednako napuštali Bosnu tražeći kvalitetnije uvjete života. Tamo – na sjeverozapad, uglavnom u zemlje njemačkog govornog područja – odlaze i be-ha i svi drugi migranti. Posebno je uočljiv egzodus malobrojnih bosanskih katolika, uglavnom mladih.
Prema podacima Sarajevske ili Vrhbosanske nadbiskupije, na dan 31. prosinca 2022. godine na području te dijeceze koja obuhvaća najveći dio Bosne, bilo je 123 280 katolika, što je za 14 711 manje nego 31. prosinca 2019. godine (137 991). Tijekom 2022. na području nadbiskupije kršteno je 1508 osobâ, dok su u istom razdoblju umrla 3684 katolika. Velika većina župa, iako su brojčano male, ima rezidencijalnog župnika. Samo četiri od ukupno 155 župa imaju više od 4000 katolika (Kiseljak 4439; Busovača 4652; Tolisa 5876; Vitez 9472). Ukupno 41 župa ima manje od 100 vjernika, od kojih 24 župe manje od 50. U glasilu Vrhbosna (1/2023, str. 70-76) objavljeni su podaci za Vrhbosansku nadbiskupiju, nema javnih informacija iz drugih bosanskohercegovačkih biskupija.
Broj katolika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji u razdoblju Jugoslavije:
1950. – 352.000
1969. – 431.000
1980. – 456.462
1990. – 527.610
1991. – 529.049
Broj katolika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji nakon rata u BiH (1992-1995):
1999. – 209.506
2000. – 201.567
2001. – 210.140
2002. – 215.025
2003. – 217.921
2004. – 215.482
2010. – 198.912
Broj katolika u Vrhbosanskoj nadbiskupiji od ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju (2013):
2013. – 198.150
2014. – 192.467
2016. – 182.846
2017. – 162.711
2018. – 147.139
2019. – 137.991
2020. – 129.189
2021. – 127.502
2022. – 123.280
Budući da velika većina katolika u BiH ima i hrvatsko državljanstvo, iseljavanje iz BiH posebno je ubrzano ulaskom Republike Hrvatske u Europsku uniju 1. srpnja 2013. godine. Tako je, prema službenim podacima Svete Stolice sadržanima u Annuario Pontificio, Vrhbosanska nadbiskupija od 2013. (198 150) do 2022. godine (123 280) izgubila oko 75 tisuća ili 38% katolika. Prema tome, katolici danas čine oko 6,5% od ukupnog stanovništva na području te nadbiskupije.
Poruka pape Franje 2023. za svjetski dan migranata i izbjeglica: “Slobodni birati – iseliti ili ostati”
Papa Franjo je ove godine odlučio Poruku za 109. Svjetski dan migranata i izbjeglica (24. rujna 2023.) “posvetiti slobodi koja uvijek treba obilježavati odluku o napuštanju vlastite zemlje”. “Slobodni otići – slobodni ostati” (“Liberi di partire, liberi di restare”) glasio je naziv inicijative solidarnosti koju je prije nekoliko godina pokrenula Talijanska biskupska konferencija kao konkretan odgovor na izazove suvremenih migracija. Neprestano osluškivanje glasa partikularnih Crkava omogućilo je Papi – kako sam navodi u spomenutoj Poruci – otkriti da jamčenje te slobode predstavlja raširenu i zajedničku pastoralnu brigu.
“Migracija bi uvijek trebala biti slobodan izbor, ali, u stvarnosti, u mnogim slučajevima, pa i danas, tomu još uvijek nije tako. Sukobi, prirodne katastrofe ili jednostavno nemogućnost da žive dostojanstveno i u blagostanju u vlastitoj zemlji prisiljavaju milijune ljudi na iseljavanje. Već je 2003. godine sveti Ivan Pavao II. izjavio kako ‘stvaranje konkretnih uvjeta za mir, kad je riječ o migrantima i izbjeglicama, znači prije svega ozbiljno poraditi na tome da se osigura pravo na ostanak, odnosno pravo na dostojanstven i miran život u vlastitoj domovini’ (Poruka za 90. Svjetski dan migranata i izbjeglica, 3).”, navodi između ostaloga papa Franjo u poruci koja se može pročitati OVDJE (fratellanza.net).