“Ne bojimo se napetosti – one su dio procesa.” Tim je riječima kardinal Hollerich u ponedjeljak 9. listopada otvorio drugi tjedan Svjetske sinode. Drugi govornik bio je dominikanac Timothy Radcliffe, koji je dao ideje o sadržaju. Pozvao je članove sinode da za primjer uzmu “vrlo osobno i oštro neslaganje između Pavla i Petra”. Drugi tjedan skupštine Sinode sudionice i sudionici su u novim malim skupinama za stolom.
Skupština Sinode započela je svoj drugi tjedan rasprave sa sadržajnim poticajima i pozivom na otvorene rasprave. Sadržajni koordinator susreta, luksemburški kardinal Jean-Claude Hollerich, ponovio je želju pape Franje da Katolička crkva ne smije nikoga isključiti.
Generalni izvjestitelj Sinode je rekao: „Svi su pozvani biti dio Crkve.“ Isus je proširio zajedništvo sa svojim Ocem na sve ljude. „Jesmo li spremni učiniti isto? Jesmo li spremni učiniti ovo sa skupinama koje bi nas mogle iritirati jer se čini da njihov način postojanja prijeti našem identitetu?“, upitao je Hollerich, dodajući: „Ako se ponašamo kao Isus, svjedočit ćemo Božjoj ljubavi prema svijetu. Ako to ne učinimo, izgledat ćemo kao identitaristički klub.“ To mora utjecati i na suradnju s drugim kršćanskim vjerskim zajednicama.
Hollerich je upitao: „Kako možemo živjeti svoju vjeru duboko u vlastitoj kulturi, a da ne isključujemo ljude iz drugih kultura? Kako možemo raditi zajedno sa ženama i muškarcima drugih vjerskih tradicija za pravdu, mir i cjelovitu ekologiju?“.
Druga radna cjelina skupštine Sinode ima temu: „Zajednica koja zrači“. Uvodnu sjednicu modula, za razliku od debata u malim skupinama, vatikanski mediji prenosili su uživo. Početak drugog tjedna razmatranja zasjenile su vijesti o ratu u Svetoj zemlji i izvješća o nekoliko zaraza koronom među sudionicima Sinode.
Drugi govornik bio je dominikanac Timothy Radcliffe, koji je dao ideje o sadržaju. Pozvao je članove Sinode da za primjer uzmu „vrlo osobno i oštro neslaganje između Pavla i Petra“. Prije otprilike 2000 godina, dvije utemeljiteljske figure Crkve prepirale su se oko pitanja je li poruka Isusa Krista namijenjena samo narodu Izraela ili svim narodima. Potonje gledište, Pavlovo, prevladalo je na takozvanom Apostolskom koncilu u prvom stoljeću.
„Sveta Stolica utemeljena je na ovom strastvenom, ljutitom, ali stvarnom susretu“, objasnio je Radcliffe, kritizirajući današnju vatikansku kulturu sukoba vođenu intrigama: „Ljudi koje Pavao nije volio bili su tajni špijuni koji su ogovarali i radili tajno, koji su šaputali hodnicima i lukavim osmijehom skrivali tko su.“
Radcliffe se izjasnio za otvorenu razmjenu mišljenja i zagovarao Crkvu koja nikoga ne isključuje. Objasnio je: „Toliko se ljudi osjeća isključeno ili marginalizirano u našoj Crkvi jer smo im nametnuli apstraktne etikete.“ Kao primjere naveo je rastavljene i ponovno vjenčane te homoseksualne osobe. Dominikanac se založio da ljudi s različitim stajalištima u Crkvi možda trebaju jedni drugima pristupati s ljutnjom, ali bez mržnje. Pozvao je članove Sinode da skinu „maske“ „kako bismo mogli zakoračiti u svjetlo“.
Skupština Sinode započela je 4. listopada, a završava misnim slavljem 29. listopada. Prva je to Biskupska sinoda u povijesti Katoličke Crkve na kojoj sudjeluju i nezaređeni muškarci i žene. Drugi i posljednji krug konzultacija planiran je za listopad 2024. godine (kna; fratellanza.net).