Žrtva pedofila, bivšeg svećenika, obratila se redakciji N1 i u komunikaciji otkrila (vidi ovdje) kako je više puta tražila odgovore i reakciju Hrvatske biskupske konferencije. N1 je upitao o tome nadbiskupa Matu Uzinića, koji je na čelu crkvenog Povjerenstva HBK za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba. Potvrdio je da se taj sugovornik javio i njemu, da ga je uputio na adrese u Vatikanu i Hrvatskoj na koje se treba obratiti te mu dao upute kako tražiti i dobiti naknadu za ono što je pretrpjela. Uzinić kaže kako ga je nedavno kontaktirala još jedna žrtva istog svećenika iz Splita.
Nadbiskup Uzinić mailom nam je odgovorio na čitav niz pitanja o tome kako se Crkva u Hrvatskoj danas odnosi prema pedofiliji među svećenicima i prema žrtvama pedofila. Dao je intervju mailom koji prenosimo jednim dijelom.
N1: Poštovani, jeste li upoznati s ovim slučajem, s osobom čiji sam Vam dopis proslijedila?
Uzinić: Dopis koji ste poslali u privitku prvi put vidim. Ako je poslan na HBK, onda je zaprimljen u Tajništvu HBK-a. Meni nije proslijeđen. Upoznat sam, međutim, s tim slučajem. Najprije sam za njega čuo preko medija kad je taj slučaj izašao u javnost. Kasnije mi se javila jedna od žrtava. Pretpostavljam da je riječ o osobi koju spominjete. Budući da nisam nadležan u ovom slučaju, uputio sam je na adrese u Hrvatskoj i Vatikanu na koje se obratiti, kako je ta osoba od mene i zatražila, a dao sam i neke upute kako tražiti i dobiti naknadu za ono što je pretrpjela. Naknadno me sa sličnim pitanjima kontaktirala i jedna druga žrtva u ovom slučaju. S tom sam se osobom i susreo i dao joj slične upute. Uvijek su to teške životne priče. Nažalost, traume koje su proživjeli jako utječu i na njihove bližnje te razorno djeluju na cijelu obitelj. Prije nekoliko mjeseci sam, također iz medija, saznao i za nepravomoćnu presudu u korist jedne od žrtava.
N1: Koja je procedura predviđena u Crkvi za vjernike koji su doživjeli ili imaju saznanja ili sumnju na pedofiliju od strane svećenika i žele ju prijaviti? Kome se trebaju obratiti?
Uzinić: Sve žrtve i osobito oni koji su došli do saznanja o počinjenju tog kaznenog djela mogu se obratiti biskupijskim povjerenicima za zaštitu maloljetnika i ranjivih odraslih osoba koje ima svaka biskupija, a nužno je i zlostavljanje prijaviti policiji. Svaka biskupija mora imati na mrežnim stranicama lako dostupne kontakte gdje se oni koji žele prijaviti takve slučajeve mogu javiti. Uloga biskupijskih povjerenika je u ovom od iznimne važnosti. Oni slušaju dojavitelje i, ako je moguće, žrtve te obrađuju zaprimljene dojave o mogućim slučajevima zlostavljanja u skladu s kanonskim zakonodavstvom i mjerodavnim Smjernicama HBK, pazeći pritom osobito na zaštitu žrtve. Prijave nakon toga prosljeđuju nadležnom biskupu ili, ako se radi o redovniku, redovničkom poglavaru. Ovaj pokreće kanonsku prethodnu istragu da bi se utvrdilo opravdanost sumnji u postojanje kaznenog dijela. U cilju zaštite maloljetnika i ranjivih odraslih osoba nadležni biskup, odnosno redovnički poglavar, poduzima i određene mjere predostrožnosti u odnosu prema osobi koja je optužena za počinjenje kaznenog djela, a dužnost mu je, ako se to nije već dogodilo, pokrenuti i zakonitu suradnju s nadležnim civilnim vlastima, u skladu sa civilnim propisima, kanonskim zakonodavstvom i Smjernicama HBK-a.
N1: Što mora učiniti osoba u Crkvi koja je obaviještena o sumnji na pedofiliju?
Uzinić: Prema odredbama Svete Stolice svaki svećenik, redovnica ili redovnik koji je obaviješten ili ima opravdane razloge vjerovati da je počinjeno zlostavljanje maloljetnih ili ranjivih odraslih osoba, dužni su to smjesta prijaviti ordinariju. Također i svaka osoba, a posebno vjernici laici koji rade ili obnašaju službu u Crkvi, može na isti način podnijeti prijavu.
N1: Koliko je “internih” a koliko službenih kanonskih istraga o sumnji na pedofiliju provedeno u Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj u posljednjih 20 godina? Koliko ih je rezultiralo prijavom DORH-u i policiji? Koliko je istraga po kanonskom pravu vođeno zbog sumnji na zataškavanje/prikrivanje zločina pedofilije u Crkvi u Republici Hrvatskoj? Koliko je svećenika u Hrvatskoj “razriješeno” službe zbog pedofilije?
Uzinić: Budući da su takvi slučajevi u ovlasti pojedinih biskupija i redovničkih zajednica, Povjerenstvo HBK-a nema takve podatke i ne postoje takve evidencije na razini HBK-a. Ipak, neke biskupske konferencije u Europi su u cilju što odlučnije borbe protiv zlostavljanja i zaštite maloljetnih i ranjivih odraslih osoba provele istrage o tome. Smatram da bi i u našem kontekstu to bilo dobro i potrebno.
N1: Kakvu pomoć pruža Katolička crkva u Hrvatskoj žrtvama svećenika pedofila? Postoje li neki protokoli/propisi unutar crkvenih dokumenata i kanonskog prava koji obvezuju Crkvu na obeštećenje žrtava?
Uzinić: Ne postoje po tom pitanju nikakvi protokoli, no žrtve mogu tražiti naknadu štete tužbama i parnicama na civilnim i crkvenim sudovima. Čini mi se da nije dovoljno napravljeno ni na planu brige o žrtvama tijekom i po završetku tih procesa. Prema dokumentu pape Franje ‘Vos estis lux mundi’ crkvene vlasti se trebaju zalagati da se prema onima koji tvrde da su povrijeđeni, zajedno s njihovim obiteljima, postupa s dostojanstvom i poštivanjem, da ih se primi, sasluša i pruži podrška, da im se pruži duhovna pomoć, da im se pruži liječnička pomoć, uključujući i terapijsku i psihološku pomoć, u skladu s konkretnim slučajem.
Cijeli intervju se može pročitati na stranicama N1 televizije (ovdje). (n1info.hr; fratellanza.net).