Smatra se “kompleksnom crkvenom figurom” razdoblja holokausta: Alois Karl Hudal bio je rektor svećeničkog zavoda Santa Maria dell’Anima u Rimu tijekom razdoblja holokausta. Sada će se njegov arhivski materijal digitalizirati uz pomoć američkog Memorijalnog muzeja holokausta u Washingtonu.
S jedne strane pomogao je nacionalsocijalistima da napuste Europu nakon Drugog svjetskog rata, s druge strane dobivao je zahvalnice za potporu židovskim izbjeglicama tijekom holokausta: Alois Karl Hudal je kontroverzna crkvena osoba. To proizlazi iz materijala koji se sada digitalizira i tako će biti dostupan povjesničarima, a potom i gostima Memorijalnog muzeja Holokausta u SAD-u. U tu svrhu je, u utorak 26. travnja u arhivu u Rimu, potpisan odgovarajući sporazum između Papinskog instituta Santa Maria dell’Anima i američkog Memorijalnog muzeja holokausta u Washingtonu (US-Holocaust Memorial Museum).
Digitalizirani dokumenti dostupni povjesničarima
Anatol Steck je viši direktor projekta američkog Memorijalnog muzeja holokausta. Mario Galgano razgovarao je s njim za Vatican News. “Jedna od glavnih zadaća muzeja u Washingtonu je naš međunarodni arhivski rad. Surađujemo s brojnim arhivima i institucijama povezanim s holokaustom diljem svijeta, a svake godine u suradnji s našim partnerima diljem svijeta stvaramo između dva i četiri milijuna digitaliziranih dokumenata. Poslujemo u 58 zemalja širom svijeta i ovi digitalizirani dokumenti će također tada biti dostupni u Washingtonu DC u čitaonici u svrhu istraživanja”, rekao je direktor Steck.
Čovjek svog vremena
Hudal je rođen u Grazu 1885., a umro je u Rimu 1963. godine. Bio je rektor Anime od 1937., no tamo je djelovao od 1923. i želio je raditi kao “graditelj mostova” između Rima i nacističkog režima 1930-ih. Zbog svoje bliskosti s nacionalsocijalizmom i pomaganja nacistima i ratnim zločincima nakon završetka rata, biskup je bio jedna od najkontroverznijih katoličkih ličnosti 20. stoljeća. S drugima je organizirao takozvanu štakorsku liniju kojom su brojni nacististi i ratni zločinci preko Italije uspjeli pobjeći u Južnu Ameriku. Među ostalima, pomagao je austrijskom vođi SS-a Ottu Wächteru (1901.-1949.), što pokazuju daljnji arhivski nalazi. Hudal je to opravdavao kao dobrotvorni čin za politički progonjene. Bio je “čovjek svog vremena”, kaže Steck te razrađuje: “Mislim da je Hudalova osobnost vrlo važna. To je vrlo složena osobnost, s vrlo složenom pričom i temom, i mislim da je zato još važnije pustiti dokumente da govore sami za sebe – u kontekstu sve druge dokumentacije koju je muzej već nabavio i koja je dostupna u našoj arhivi.”
Rektor Michael Max: Arhivi postaju savjest
Potpisivanju sporazuma nazočili su tri veleposlanika pri Svetoj Stolici: novi predstavnik SAD-a Joe Donnelly, njemački veleposlanik Bernhard Kotsch i austrijska diplomatkinja Franziska Honsowitz-Friessnigg. Zachary Levine, ravnatelj arhiva, potpisao je u ime američkog Memorijalnog muzeja holokausta, a u ime Anime potpisao je današnji rektor i Hudalov nasljednik Michael Max, koji je istaknuo važnost arhiva za povijesna istraživanja: “Savjest nam pokazuje kako moramo djelovati danas i kako moramo djelovati sutra da ne bismo ponovili greške iz prošlosti.”
“Sam arhiv je sjećanje. Mnogi arhivi zajedno postaju savjest. Sjećanje održava prošlost živom. Savjest nam pokazuje kako moramo djelovati danas i kako moramo djelovati sutra, kako ne bismo ponovili greške iz prošlosti, već da doprinesemo tome da djelujemo bolje i zdravije”.
98 kutija s dokumentima
Digitalizacija je već počela, potvrdila je za Vatican News Suzanne Brown-Fleming. Ona od 2001. radi u američkom Muzeju holokausta gdje vodi međunarodni akademski odjel. U Washingtonu je već digitalizirano 120 milijuna dokumenata iz razdoblja holokausta i o njemu. Sada će biti dostupni i dokumenti iz Hudalova arhiva. Digitalizacija Hudalova arhiva uključuje 98 kutija s dokumentima biskupove privatne i profesionalne korespondencije, te daljnja istraživanja dokumenata. U tri do četiri mjeseca treba izraditi oko 100.000 skeniranja, koja bi potom trebala biti dostupna i u Washingtonu i u Rimu. Brown-Fleming ističe: “Nama povjesničarima bit će vrlo zanimljivo ispitati kako je razmišljala i djelovala tako složena povijesna ličnost. Hudalov arhiv u Rimu može nam nadalje puno pomoći. To će biti važan doprinos obogaćivanju milijuna dokumenata iz drugih arhiva.”
Bliska suradnja s Vatikanskim apostolskim arhivom
Brown-Fleming naglašava da bliska suradnja s drugim vatikanskim arhivima – posebice s Vatikanskim apostolskim arhivom (bivši Tajni arhiv) – traje već godinama. Daljnjim istraživanjem u arhivu Instituta Santa Maria dell´Anima, “trebala bi se dobro razraditi Hudalova blizina i udaljenost od nacionalsocijalizma”. Arhiv Hudal otvoren je 2006. godine. Zbog svoje predanosti ratnim zločincima, navodi se da je ovaj austrijski biskup bio pod pritiskom Vatikana 1952. da podnese ostavku na mjesto rektora tog svećeničkog zavoda. Hudal je poznavao i Eugenija Pacellija, kasnijeg papu Pija XII. (1939.-1958.), koji ga je 1933. zaredio za biskupa (vatican news; vatican news; fratellanza.net).