Uloga prelata, pozornost na etičke norme, briga o osoblju, radno vrijeme, vanjski revizor: na taj način se obnavlja Institut za vjerska djela (IOR – Istituto per le Opere di Religione), poznatiji kao Vatikanska banka.
Andrea Tornielli – Vatican News
Obnova statuta IOR-a predstavlja važan korak u procesu prilagodbe najboljim međunarodnim standardima, ali i, prije svega, obnovljenu vjernost izvornoj misiji Instituta za vjerska djela.
Nije slučajno što je jedna od najznačajnijih inovacija u tom smislu predstavljena definicijom uloge prelata, ključne figure u održavanju kontakata sa svakim članom Instituta i na taj način zajamčila kruženje informacija i brigu o odnosima. Prelat sada zapravo “održava stalnu razmjenu s administratorima i zaposlenicima”, kao i “promicanje etičke dimenzije njihovog rada”, kao i čuvanje “arhive Kardinalne komisije”. Ured više ne može ostati upražnjen, kao što se događalo u prošlosti.
Ostali važni signali predstavljeni su većim naglaskom na posebnosti IOR-a i podvrgavanju kanonskim normama, kao i na njegovo uokvirivanje u obnovljenom vatikanskom zakonodavnom kontekstu koji je želio Benedikt XVI. a dovršio Franjo u području financijskih transakcija, transparentnosti i pranja novca.
Uz to značajana je pozornost na osoblje sa zahtjevom pridržavanja Etičkog kodeksa kojeg je odobrio Nadzorni odbor i jasnim pravilima koja sprječavaju obavljanje dvostruke dužnosti, savjetovanja i korporativnog sudjelovanja zaposlenika koji od sada moraju imati obavezni radni odnos s Institutom.
Obnovljeni Statut pokazuje veću pažnju garantiranju obnavljanja položaja, smjera i nadzora: i članovi Kardinalske Komisije i oni iz Nadzornog odbora ne mogu imati više od jedne obnove mandata, dok direktor – koji bi prema već utvrđenim prethodnim pravilima mogao biti direktor na određeno ili neodređeno razdoblje – sada u svakom slučaju mora otići kada navrši dob od 70 godina, bez mogućnosti produljenja. Dok se u prethodnim Statutima predviđala figura zamjenika ravnatelja, obnovljeni statuti ih navode tek kao “možebitne”.
Konačno, dvije važne strukturne inovacije. Prva je smanjenje s pet na četiri organa Instituta: unutarnji revizori, u biti, nestaju s ove liste, iako su do sada bili s trogodišnjim mandatom koji je bio obnovljiv bez ograničenja. Umjesto toga, broj Vanjskih revizora zakonski je predviđen: imenovat će ga Kardinalska Komisija na prijedlog Nadzornog odbora i moći će obavljati svoj zadatak tijekom razdoblja od tri uzastopne financijske godine sa samo jednom mogućnošću obnove. Izbor Vanjskog revizora, koji formalizira činjeničnu praksu koju je Institut godinama pratio u skladu s međunarodnim standardima, eliminira mogući sukob interesa svojstven statutu iz 1990. godine kojim je predviđeno da za imenovanje triju revizora bude nadležan Upravni odbor.
Druga novost predstavlja širenje broja članova Upravnog odbora koji će sada biti sastavljen od sedam članova, a dosad ih je bilo pet. Odluka koja članovima Odbora olakšava rad, pa i podijele u savjetodavne odbore ovisno o temi. Rad Odbora je olakšan mogućnošću sudjelovanja na sastancima, u slučaju stvarnih potreba, čak i na daljinu koristeći telekomunikacijska sredstva.
Uvodi se i lik Jedinstvenog tajnika Vijeća koji je odgovoran za vođenje zapisnika sa sjednica odbora i čuvanje povezanih zapisnika. Izbor je to u skladu s bankarskom praksom i, s obzirom na odredbe Statuta iz 1990., izbjegava, u jednoj takvoj delikatnoj aktivnosti, sudjelovanje rukovoditelja koji bi mogli biti u stanju sukoba interesa.
S novim Statutom koji je na snazi, Institut se priprema za definiranje nove Unutarnje uredbe s ciljem boljeg detaljiziranja i jačanja upravljanja, te povećanja njegove transparentnosti.
Fratellanza umana (10.08.2019.)
Autorski sadržaji i prijevodi na Fratellanza umana vlasništvo su stranice i autora. Isti se mogu slobodno prenositi na druge medije samo ako su autori potpisani i pored njihova imena vidljivo stoji Fratellanza umana s linkom na originalni tekst.