U emisiji Susret u dijalogu koju je vodila Blaženka Jančić 13. ožujka 2023. se razgovaralo o deset godina pontifikata pape Franje. Sudjelovali su: teologinja i dopisnica HRT-a iz Vatikana Anđela Jeličić Krajcar, profesor na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu doc. dr. Branko Murić i župnik župe Muke Isusove u Zagrebu Leopold Ćurčić.
Prije 10 godina za Papu je izabran Jorge Mario Bergoglio koji je uzeo ime Franjo. Na čelo Katoličke crkve došao je iz Argentine u kojoj je već tada imao nadimak „kardinal siromašnih“. Katolička crkva prolazila je veoma teško razdoblje, pogađali su je financijski i pedofilski skandali, papa Benedikt XVI. odrekao se papinske službe i kardinali su morali izabrati novog papu – papu koji će moći popraviti i izvesti na pučinu „brod koji je puštao na sve strane“. Je li u tome uspio?
Bez promjene mentaliteta uzaludne promjene u strukturama
Papa Franjo u svom je pontifikatu napravio jedan komunikacijski zaokret, traži jednostavnost u izričaju rekao je dr. Murić. Primjetio je da su zlonamjerni glasovi koji kažu da kod pape Franje nema duboke teologije i duhovnosti. Prepoznaje se u njemu ignacijanska duhovnost, on progovara iz konkretne situacije koja traži razlučivanje i način kako djelovati. Dr. Murić je ukazao na Papin aktivni stil koji traži rješenje za konkretne situacije što ponekad izaziva sumnje i skepsu. Komentirao je i enciklike pape Franje, osobito Laudato si’ i Fratelii tutti. Smatra da se u njima govori o središtu evanđelja, i kad je riječ o ekologiji i kad je riječ o ljudskome bratstvu. Papa je tu pogodio kritičnu točku današnjeg svijeta, krizu svih kriza o kojoj ovisimo svi i pokazao je koliku enormnu snagu u sebi nosi kršćanstvo i kršćanska poruka.
Dr. Murić je komentirao i reforme u Crkvi te istaknuo da je ključ promjene obraćenje, odnosno promjena mentaliteta, a papa Franjo je tu promjenu potaknuo. Smatra da ako se ne dogodi promjena mentaliteta u našim pastirima, u vjernicima uzaludne su promjene u strukturama.
Rimska kurija nije dvor za stvaranje karijere u hijerarhiji
Stil komunikacije aktualnoga Pape teologinja i bibličarka Anđela Jeličić Krajcar prepoznala je kao evanđeoski koji je u pontifikatu pape Franje dobilo jedan radikalniji izričaj. U takvom pristupu pape Franje vidi aktualizaciju evanđelja u jednostavnom i neposrednom stilu. Istaknula je da papa Franjo u svemu što radi, radi autonomno i slobodno. Komentirala je reformu Rimske kurije, podsjetila je da je on odabrao krug najbližih suradnika, to je Vijeće kardinala koje mu pomaže. Papa želi da Crkvom upravlja zajedništvo biskupa.
Istaknula je cilj reforme Kurije, a taj je da jedna složena institucija u Vatikanu u kojoj je centralizirana moć u Crkvi bude u službi cijele Crkve, dakle da to ne bude nekakav dvor za stvaranje karijere u hijerarhiji nego organizam koji će generirati novi sadržaj, nove ideje i dati zamah Crkvi u cijelome svijetu. Dodala je kako je Katolička crkva jedna moćna institucija jer u svakom trenutku jedna odluka iz Rima može biti primijenjena u posljednjoj župi u Africi ili Amazoniji. Jeličić Krajcar smatra da to ima jednu obnavljajući snagu u sebi koju treba iskoristiti i zato je papa Franjo reformirao Kuriju, podijelio je u niz praktičnijih dikasterija koji imaju zadatak „praedicate Evangelium“ – propovijedati Evanđelje. Tako se i zove konstitucija o reformi Rimske kurije.
Papa Franjo – primjer župnicima
Što jedan pontifikat znači i kako se on ogledava u pastoralnim administrativnim jedinicama – župama? Župnik župe Muke Isusove u Zagrebu Leopold Ćurčić rekao je kako se ponekad primijeti kod vjernika nerazumijevanje Papine poruke. Pojasnio je da Papa komunicira iz paradigme kontinuiteta, iz mentaliteta dvijetisućljetne Crkve i kad on eksplicira primjerice Isusovo načelo „Ne sudite da ne budete suđeni!“ i kad ga primjenjuje na različite situacije, tu se zna dogoditi određena zbunjenost kod onih koji taj mentalitet nisu tako dobro upili. Onda dođu ljudi i ne razumiju kako to Papa misli; ako netko opljačka banku, ako netko učini nekakav zločin, zar bi se mi trebali praviti da je sve u redu!? Župnik Ćurčić na ovom je primjeru objasnio da ako poznajemo kršćanski mentalitet onda nam je jasno da se radi o razdvajanju čina čovjekova koji može biti za osudu od samoga čovjeka koji je uvijek dijete Božje i kao takav ima svoje dostojanstvo. Papa pretpostavlja da smo usvojili taj kršćanski mentalitet i da neke stvari razumijemo, smatra Ćurčić.
Ističe da je ključno za pontifikat pape Franje što je župnicima dao motivaciju i poticaj da u svojemu radu idu prema „periferiji“, prema ljudima koji su na rubu društva i kojima treba pomoć i blizina. Smatra da je to težak zadatak i veliko breme koje je Sveti otac stavio župnicima na leđa, ali za njega je to nešto, kako je rekao, fantastično.
Posvjedočio je i osobno iskustvo u traženju takvoga puta, kaže kako to nije lako ali da je poticaj pape Franje svakako dobar. Primjetio je i da vjernici od svojega župnika očekuju pastira s karakteristikama kakve ima papa Franjo.
Dijalog, otvorenost, evanđelje, milosrđe, put, jednostavnost i hrabrost – riječi su koje opisuju pontifikat pape Franje, a više o tome poslušajte u emisiji Susret u dijalogu (ovdje) (radio.hrt.hr; fratellanza.net).