Dva ukrašena janjeta imaju glavnu ulogu u bazilici Sant’Agnese u Rimu u nedjelju 21. siječnja. Iza toga stoji višestoljetna tradicija vezana uz izradu vrlo specifičnog odjevnog komada
Ove nedjelje katolički svećenik u Rimu obavlja neobičan zadatak: kao i svake godine, blagoslovi dva janjeta koja su okićena cvijećem i svježe oprana. Tradicionalni običaj star je mnogo stoljeća, a zapošljava također nekoliko redovnica u Rimu. Nakon blagoslova koristit će se njihova vuna. Ona ide za vrlo specifičnu svrhu.
21. siječnja je blagdan Svete Agneze, svete Janje. Prema legendi, Rimljanka, za koju se kaže da je rođena sredinom ili krajem 3. stoljeća, oduprla se napadima utjecajnog mladog Rimljanina. Dvanaestogodišnjakinja je objasnila zašto se ne može udati jer se obećala Isusu. Nitko se nije mogao predomisliti, pa je sudac naredio njezinu smrt. Na kraju je rečeno da je umrla od uboda kroz grlo. Tako su se u to vrijeme također klali janjci. Druga legenda kaže da se djevojka nakon smrti ukazala svojoj obitelji na grobu, okružena zborom djevica i s janjetom u naručju. Zato se na prikazima često prikazuje sveta Janja s ovom životinjom. Veza bi mogla potjecati i iz činjenice da je njihovo ime slično latinskoj riječi „agnus“ za janje.
Na spomen mlade mučenice, na njezin spomendan, blagoslivljaju se mlada janjad. U početku su tu zadaću preuzimali osobno pape. Odgovarajući opis može se pronaći u Rimskom ceremonijalu iz 1516. godine, kaže arhivistica i redovnica Lidia. Njezin red, Sestre Svete Nazaretske Obitelji, brine se o janjcima od 1888. godine. Prije toga još je nekoliko redovničkih zajednica imalo zadatak, ali su ga morale predati drugima jer su, primjerice, odustale od samostana ili više nisu imale mjesta za životinje.
Dan-dva prije 21. siječnja dva janjeta koja su darovali redovnici trapisti u Rimu dolaze sestrama Svete obitelji iz Nazareta. Budući da nemaju vrt u matičnoj kući u blizini Trajanovih termi, a u Rimu u siječnju zna biti hladno, žene pripreme jednu toplu sobu za životinje. Tu se dvije ovce operu, češljaju i ukrašavaju: jedna crvenim ružama kao simbolom mučeništva, druga bijelim ružama kao simbolom djevičanstva.
Ujutro 21. siječnja sestre nose životinje u dvije košare u baziliku Sant’Agnese Fuori Le Mura (Svete Janje izvan zidina), gdje se vjeruje da leže posmrtni ostaci svete Janje. U prošlosti je janjad u crkvi primalo dvanaest djevica u vjenčanicama koje su ih u svojim košarama nosile do oltara, izvještava sestra Lidija. Ali taj običaj danas više ne postoji. Do prije nekoliko godina sestre su nakon mise donosile životinje papi u Vatikan. Danas ih u bazilici blagoslivlja svećenik.
Nakon euharistije, za janjce još nije gotovo. Dolaze izravno do benediktinki Svete Cecilije u rimskoj četvrti Trastevere. Ove redovnice stoljećima izrađuju palije. Palij je okrugla vunena „štola“ koju, osim Pape, nose i nadbiskupi metropoliti – odnosno nadbiskupi koji su nadležni za crkvenu pokrajinu koju čini nekoliko biskupija.
Janjad se striže u Velikom tjednu prije Uskrsa. Nakon što je njihova vuna blagoslovljena u zdjeli na grobu apostola Petra u bazilici svetog Petra na Veliki četvrtak, benediktinke od nje pletu palije, a zatim na svakom izvezu šest crnih križeva. Papa Franjo novim metropolitima uručuje palije 29. lipnja, na svetkovinu svetih Petra i Pavla, u znak jedinstva crkvenih pokrajina s papom. Neizravno, pak, „štole“ oko ramena nadbiskupa podsjećaju na nepokolebljivu vjeru mlade djevojke Janje (kna; fratellanza.net).