Gospićko-senjski biskup Zdenko Križić otišao je u svojoj homiliji na misi na Memorijalnom groblju u Vukovaru, 18. studenoga, korak dalje od uobičajenog shvaćanja oprosta. On je u pitanje doveo koliko fraza „treba oprostiti, ali se ne smije zaboraviti“, uopće predstavlja oprost.
– Nema ništa sporno u ovakvom stavu, ali je pitanje što je zbilja sadržano u tom da se „ne smije se zaboraviti“. Nekada se čini da je u toj frazi, više od oprosta prisutna prijetnja, a nerijetko i poziv na osvetu. Ako sjećanje na zločine samo proizvodi negativne osjećaje koji pobuđuju mržnju, tu nema pravog oprosta. Takav oprost ne rasterećuje, ne daje slobodu. Iz takvog oprosta niču samo nove prijetnje. To je lažni oprost koji zapravo skriveno njeguje mržnju i diskretno potiče na osvetu, upozorio je Križić.
Posebno je naglasio da „kada razmišljamo o zlu koje su činili drugi, ne smijemo zaboraviti da nositelj zla može biti i svatko od nas“.
– Nitko od nas nije posve imun na zlo. I svako od nas može proizvoditi patnju drugima, počevši od članova vlastite obitelji pa nadalje, rekao je gospićko-senjski biskup. Poručio je da je Vukovar „ispit savjesti naroda“.
– Nismo ovdje na ovom memorijalnom mjestu da se na bilo koji način ispunimo mržnjom, prezirom ili željom za osvetom. Takvi osjećaji bi profanirali ovo sveto mjesto i sve njegove žrtve, istaknuo je Križić (ika; kta; fratellanza.net).