Bečki teolog Paul Zulehner pohvalio je sinodalni put u Njemačkoj kao “fascinantan spor između ideologa i pastira”. No, gdje je sličan proces u Austriji? Tamo je zasad “tih kao grob“ – iako su reforme hitno potrebne.
Teolog Paul Zulehner (80) glede Sinodalnog puta u Njemačkoj, priziva sličan reformski pokret u Austriji. “Za razliku od Njemačke, Crkva u Austriji trenutno je obavijena grobnom šutnjom”, napisao je Zulehner na svom blogu u srijedu 5. veljače 2020. “Pokret pokrenut u susjednoj Crkvi nije ni dodirnuo Crkvu kod nas”. U Austriji postoji “žurno zanimanje za okončanje tradicionalnog feudalnog klerikalizma i trajnog strukturalnog ponižavanja članova svetog naroda Božjeg”, napisao je Zulehner.
Pohvalio je reformsku raspravu Katoličke crkve u Njemačkoj, takozvanog Sinodalnog puta, kao “hrabru i dobru”. Prvi sastanak biskupa i predstavnika laika tijekom vikenda u Frankfurtu pokazao je da se u njemačkoj Crkvi vodi “fascinantan spor između ideologa i pastira”. “Ideolozi se zanimaju za osiguranje tradicionalnog crkvenog oblika (a ne Crkve!). Ostali, ja ih nazivam pastirima, traže načine kako da se Isusovi zahtjevi ostvare za dobrobit ljudi našeg vremena”, rekao je teolog.
Spor “u dvorištima Vatikana”
Ovaj se spor trenutno odvija i “u dvorištima Vatikana”. I tamo su ideolozi Papu pozvali da čuva tradiciju, štiteći je. Ali, prema Zulehneru: “Ideolozi tradiciju skladište u muzej, dok pastiri pokušavaju osloboditi svoju vitalnost iz okova klerikalnih interesa i tradicionalnih načina i oblika”.
Po Zulehneru, Drugi vatikanski koncil (1962.-1965.) tek je napola nadišao “temeljni raskol” između klera i laika. “Budući da je praktički sva izvedbena i proizvodna snaga ostala kod biskupa i njihovih svećenika. Laici su dobili tijela kako bi ih se utješilo”, piše Zulehner, koji je i sam svećenik. Nijedan katolički teolog ne želi ukinuti tu funkciju, ali “strukturalni kriptoklerikazam” mora se nadvladati. Kao način, Zulehner predlaže svojevrsni “crkveni sabor” na razini biskupije na kojem bi trebale biti zastupljene sve institucije koje oblikuju život u Crkvi i zajednicama, te bi trebali donositi odluke zajedno s biskupima.
Nakon intenzivne rasprave, njemački su se biskupi u proljeće 2019. odlučili na obvezujući Sinodalni put. Glavne su teme moć, seksualni moral, način na koji žive svećenici i uloga žena u Crkvi. Suradnjom s vjernicama/ima laicima i vanjskim stručnjacima biskupi žele pojasniti svoja stajališta o tim pitanjima. Skandal sa zloupotrebom uvukao je Crkvu u krizu povjerenja, u kojoj su pozivi na reforme postajali sve glasniji (kna; fratellanza.net).