Foto: © KNA/Cristian Gennari/Romano Siciliani
Predsjednik Talijanske biskupske konferencije (CEI) za Corriere della Sera: “Nemogućnost da ove godine sudjelujemo na uskrsnim misama čin je plemenitosti. Naša je dužnost poštivati one koji su u ovoj izvanrednoj situaciji na liniji fronta”.
“Ovo je vrijeme odgovornosti i vidjet ćemo tko je za to sposoban” – kazao je kardinal Gualtiero Bassetti, odgovarajući onima koji traže sudjelovanje zajednice na misama Velikog tjedna i Uskrsa. Naravno, “ovo je prvi put da se Veliki tjedan u crkvama obilježava na ovaj način – kaže Bassetti – bez sudjelovanja vjernika, ali to ne znači odustati od onog življenja ovih dana u potpunosti”, na način da se upitamo: “Gdje je naša vjera? U Riječi ili na nekom mjestu?”. Zatim dodaje: “Naša je dužnost poštovati one koji su u ovoj izvanrednoj situaciji na liniji fronta i koji s velikim rizikom za vlastitu sigurnost njeguju bolesne i ne dozvoljavaju da izostane išta od onoga što je najpotrebnije”.
Glede zahtjeva vođe Lige Mattea Salvinija da se na Uskrs slave mise s narodom, Bassetti kaže: “Više od utjerivanja straha, od razdvajanja, više od usmjeravanja pažnje na ograničenja i zabrane, Crkva osjeća ogromnu odgovornost biti bližnji ovoj zemlji”.
Čini se da Salviniju i sličnima u Repubblici odgovara i kardinal Matteo Zuppi, nadbiskup Bolonje (od 2015.): “I ja bih volio da sa zajednicom možemo proslaviti Veliki tjedan i Uskrs”, izjavljuje Zuppi. “Međutim, opasno je i pravila se moraju poštivati, a Crkva ima i dužnost to učiniti”. Zuppi je pritom posudio frazu poznatog sicilijanskog tv showmana Fiorella koji je prije nekoliko dana rekao: “Ne vjerujem da Bog prihvaća molitvu samo od onih koji napuste kuću i idu u crkvu”. Zato kardinal kaže: “U protivnom bi ljudi koji se ne mogu kretati ostali isključeni. Možda su, ipak, te molitve Gospodinu najdraže. Otkrijmo ovih dana ponovno molitvu i tihu službu: to je naše pobjedničko oruđe”.
“Ovo što proživljavamo traži od nas da postanemo bolje osobe iznutra kako bismo, nakon što završi ova izvanredna situacija, znali kako promijeniti sebe i svijet oko sebe, oslobođeni od usmjeravanja svega prema sebi i svojim individualnim interesima”, a tada “moramo razumjeti i izabrati promjenu ponašanja prema starijima, najugroženijima i još više ranjivima zbog njihove usamljenosti”. Potrebno je mijenjati birokraciju, te pronalaziti “održive odgovore prema kojima će u središtu biti čovjek. Ako je istina da ništa neće biti isto kao prije, i mi ćemo morati biti bolji”, zaključuje Zuppi (Fratellanza.net).