• Kad moralna osjetljivost postane selektivna: nekoliko napomena uz reakcije na film „Svadba“

    Kad moralna osjetljivost postane selektivna: nekoliko napomena uz reakcije na film „Svadba“

    Pojedinačne reakcije dvojice ili trojice svećenika na film Svadba (2026.) otvaraju ozbiljna pitanja – ne toliko o samom filmu, koliko o razumijevanju umjetnosti, javne odgovornosti Crkve i vjerodostojnosti govora. Umjesto promišljenog razlikovanja, svjedočimo brzopletim osudama, pozivima na bojkot i retorici „povrijeđenih vjerskih osjećaja“, što – paradoksalno – više govori o nesigurnosti i defanzivi nego o snazi vjere.

  • Beskompromisna katolička politika u ozračju Evangelii Gaudium i dokumenta iz Aparecide

    Beskompromisna katolička politika u ozračju Evangelii Gaudium i dokumenta iz Aparecide

    Krešimir Cerovac: Papa Franjo, polazeći od ovog načela, odbacuje legalističko shvaćanje vjere koje se iscrpljuje u formalnom poštivanju normi, te naglašava potrebu sjedinjenja objektivne istine i evanđeoskog milosrđa u pastoralnoj praksi, kako bi crkveno djelovanje ostalo vjerno doktrini, ali istodobno usmjereno na konkretne osobe i njihovo spasenje.

  • Epstein, Bannon i njihove „vatikanske“ zavjere: „Srušit ćemo Franju“

    Epstein, Bannon i njihove „vatikanske“ zavjere: „Srušit ćemo Franju“

    Pedofil Jeffrey Epstein i bivši voditelj izborne kampanje Donalda Trumpa, Steve Bannon, razmjenjivali su poruke o financiranju katoličkih organizacija radi prodora u Vatikan s namjerom da se svrgne papa Franjo.

  • Crkva u BiH uskoro dobiva prve laike, žene i muškarce, u službi lektora i akolita

    Crkva u BiH uskoro dobiva prve laike, žene i muškarce, u službi lektora i akolita

    Tijekom 2026. godine, Crkva u Bosni i Hercegovini po prvi put će službeno imati muškarce i žene laike u službi akolita, koji imaju ovlast pomagati pri pričesti, odnosno dijeliti Tijelo Kristovo vjernicima. Ovaj povijesni korak dio je šire reforme Katoličke Crkve koja prepoznaje važnu ulogu laika u liturgijskom i pastoralnom životu zajednice.

  • Prikriveni globalisti i kršćanska alternativa: Od globalizacije ravnodušnosti do globalizacije solidarnosti

    Prikriveni globalisti i kršćanska alternativa: Od globalizacije ravnodušnosti do globalizacije solidarnosti

    Početak 21. stoljeća obilježen je snažnim porastom antiglobalizma koji je svoje teme nametnuo u središte političkog i društvenog diskursa. Riječ je o heterogenom pokretu koji obuhvaća širok spektar aktera – od zagovornika reformi do radikalnih protivnika globalizacije – a čija je zajednička nit kritika neoliberalnog modela globalizacije i njegovih posljedica.

  • Grenland, dobro promišljena šutnja Leona XIV.

    Grenland, dobro promišljena šutnja Leona XIV.

    Pred američkim ambicijama prema Grenlandu, Leon XIV. odlučio je ne istupati sam. Prepuštajući riječ biskupima i slanjem svog državnog tajnika u Dansku, Papa primjenjuje metodu upravljanja utemeljenu na supsidijarnosti.

Moramo imati dovoljno hrabrosti da pronađemo nove znakove, nove simbole, nove oblike u koje ćemo uobličiti i prenositi Božju riječ, te različite oblike ljepote koji se očituju u raznim kulturnim sredinama, uključujući i one nekonvencionalne načine izražavanja ljepote, koji za blagovjesnike mogu imati malu važnost, ali su postali osobito privlačni za druge.
Papa Franjo, Evangelii Gaudium, 167.

video hebdomadae

multimedia

accentus

istaknuto

σύνοδος

sinoda o sinodalnosti

feminae

žene – crkva – svijet

Ako ste protiv onih koji čine zlostavljanja ili ih prikrivaju, zataškavaju, onda smo potpuno na istoj strani. Možemo biti saveznici, a ne neprijatelji. Pomoći ćemo vam da pronađete trule jabuke i savladate otpor kako biste ih držali podalje od zdravih. Ali ako se radikalno ne odlučite stati na stranu djece, majki, obitelji, civilnog društva, s pravom nas se bojite, jer ćemo vam biti najveći neprijatelji. Jer mi novinari želimo opće dobro.
Valentina Alazraki u govoru Papi i biskupima u Vatikanu

spiritualitas

duhovnost

intra-ecclesiam

unutarcrkveni dijalog

de abusibus

suočavanje sa zlostavljanjima

Sinodalnost nije novost. To je konstitutivna dimenzija Crkve. Danas ponovno otkrivamo sinodalnost kao plod Drugog vatikanskog koncila, jer je vizija sinodalnosti ukorijenjena u viziji Crkve Božjeg naroda. U dugim godinama i stoljećima hijerarhijskog pogleda na Crkvu izgubili smo osjećaj da smo najprije zajednica
Nathalie Becquart u intervjuu za katholisch.de