-
Multilateralizam u službi mira: Katolička vizija Ujedinjenih nacija
Sveti papa Ivan XXIII. je u enciklici Pacem in terris (Mir u svijetu, 1963.) naglasio da suvremeni svijet zahtijeva koordinirane globalne strukture jer „opće dobro ima svjetske razmjere … pa stoga zahtijeva javnu vlast koja ima univerzalnu nadležnost.”
-
Između doktrine i pastoralnog milosrđa: Teologija navještaja u 21. stoljeću
Pitanje suvremenog navještaja vjere nalazi se u središtu teoloških rasprava o identitetu i poslanju Crkve u 21. stoljeću. Društveni kontekst obilježen je dubokim promjenama: digitalnom transformacijom, pluralizmom, krizom povjerenja u institucije, individualizacijom te globalnim izazovima poput migracija, ekološke krize i rastućih nejednakosti. U takvom okruženju tradicionalni modeli evangelizacije pokazuju ograničenu učinkovitost, što iziskuje novu teološku…
-
Papa Lav XIV. upozorava biskupe na desnu ideologiju
Medijsko izvješće iz Madrida navodi da je papa Lav XIV. na susretu sa španjolskim biskupima bio vrlo izravan, osobito u pogledu rastućeg utjecaja desnih ideologija
-
Novi predsjednik Njemačke biskupske konferencije Wilmer: staviti Boga u središte
Biskup Hildesheima, Heiner Wilmer, izabran je 24. veljače 2026. za novog predsjednika Njemačke biskupske konferencije (DBK). U svojoj prvoj izjavi osvrnuo se na ulogu Crkve u svijetu – i na vlastiti kompas.
-
Sestra migranta koji je preminuo u kampu Lipa: “Dobrota ljudi u Bosni ublažila je našu bol”
Jučerašnja migrantska tragedija na Uni ponovo je probudila svijest o životnoj opasnosti puteva kojima migranti i izbjeglice prolaze balkanskom rutom. Samo ove zime na području Unsko-sanskog kantona, do jučerašnje tragedije, zabilježeno je pet smrti migranata na toj ruti, a svi su sahranjeni na Gradskom mezarju Humci u Bihaću.
-
Papa Franjo – meta kulturnih ratova: Od Epsteinovih dosjea do hrvatske naslovnice „Nije vrijedan suze“
Krešimir Cerovac: Gotovo godinu dana nakon smrti pape Franje, njegova ostavština više se ne promatra kroz prizmu dnevnih vijesti ili pojedinačnih odluka, nego kao povijesni zapis razdoblja u kojem su se unutar Katoličke crkve i zapadnih društava sukobile suprotne vizije kršćanstva, politike i moralnog autoriteta.
multimedia
accentus
istaknuto
σύνοδος
sinoda o sinodalnosti
feminae
žene – crkva – svijet
-
Crkva u BiH uskoro dobiva prve laike, žene i muškarce, u službi lektora i akolita
-
Severino Dianich: Ređenje žena je nepovratan proces koji zahtijeva još vremena
-
Ponovno čuti Europu kroz proroštvo i mučeništvo Edith Stein
-
Papa Leon XIV. nastavlja Franjin put: Razlučivanje kao ključ vjere u 21. stoljeću
Ako ste protiv onih koji čine zlostavljanja ili ih prikrivaju, zataškavaju, onda smo potpuno na istoj strani. Možemo biti saveznici, a ne neprijatelji. Pomoći ćemo vam da pronađete trule jabuke i savladate otpor kako biste ih držali podalje od zdravih. Ali ako se radikalno ne odlučite stati na stranu djece, majki, obitelji, civilnog društva, s pravom nas se bojite, jer ćemo vam biti najveći neprijatelji. Jer mi novinari želimo opće dobro.
Valentina Alazraki u govoru Papi i biskupima u Vatikanu
spiritualitas
duhovnost
intra-ecclesiam
unutarcrkveni dijalog
de abusibus
suočavanje sa zlostavljanjima
Sinodalnost nije novost. To je konstitutivna dimenzija Crkve. Danas ponovno otkrivamo sinodalnost kao plod Drugog vatikanskog koncila, jer je vizija sinodalnosti ukorijenjena u viziji Crkve Božjeg naroda. U dugim godinama i stoljećima hijerarhijskog pogleda na Crkvu izgubili smo osjećaj da smo najprije zajednica
Nathalie Becquart u intervjuu za katholisch.de