Židovska zajednica nazvala je “potpuno neshvatljivom” činjenicu da jedna župna crkva u Münchenu nosi njegovo ime te je bezuspješno tražila njezino preimenovanje.
Dok bi danas rijetko tko izabrao Ivana Kapistranskog (1386.-1456.) za svog crkvenog zaštitnika, nekada su stvari izgledale potpuno drugačije. “Slučaj Capestrano” ilustrira koliko se gledište na one koji su proglašeni svetima može promijeniti, kako mogu postati “teška ostavština”.
Ivan je bio sin viteza i studirao je pravo na Sveučilištu u Perugi. Talentirani govornik postao je sudac, oženio se grofovskom kćeri i vodio uspješan svjetovni život – sve dok nije zarobljen kao izaslanik u malom ratu 1415. godine. Vrijeme u zatvoru postalo je njegovo posebno iskustvo kad je Ivan odlučio radikalno promijeniti svoj život. Nakon puštanja na slobodu napustio je suprugu i pristupio franjevcima.
Karizmatični asket ubrzo je postao inkvizitor i najpoznatiji europski putujući propovjednik, posredovao je u političkim sukobima i bio u bliskom kontaktu s Papom.
No Ivan Kapistranski (lat. Ioannes Capistranus, tal. Giovanni da Capestrano) nije samo pozivao na pokajanje, nego je i agitirao protiv manjina. Osim husita, koji su smatrani hereticima, od njegove mržnje posebno su patili Židovi – Ivanove propovijedi izazvale su okrutne pogrome.
Godine 1445. papa Kalist III. imenovao ga je križarskim propovjednikom i on je zapravo uspio mobilizirati mnoge da obrane Beograd od napredovanja Osmanlija. Ubrzo nakon uspješne bitke, Ivan se razbolio od epidemije i umro 23. listopada 1456. u Iloku (danas Hrvatska).
Proglašen je svetim 1690. godine, smatrao se zaštitnikom Beograda, a po njemu je nazvan i grad San Juan Capistrano u Kaliforniji (SAD). Spomendan mu je 23. listopada (katholisch.de; fratellanza.net).