„Lav iz Münstera“ („Löwe von Münster“) je mogao krenuti različitim smjerovima – i nije uvijek pogađao prave.
Clemens August Graf von Galen (1878.-1946.) potječe iz ranog vestfalskog plemstva i odrastao je u obitelji utemeljenoj na vjeri i marljivom radu. Čak ni u školi, mladi von Galen nije bio voljan da mu profesori drže predavanja.
Aristokrat je bio u zavadi s Weimarskom republikom, a Vatikan ga zapravo i nije namijenio za biskupiju Münster. Von Galen je bio previše moćan, arogantan i tvrdoglav. Međutim, drugi kandidati su to odbili, pa je 1933. zaređen za biskupa.
Kako jedan čovjek iz Crkve, koji je opravdavao i njemački napad na Sovjetski Savez, danas može uživati takvu popularnost? Posebno su ga njegove „tri kritičke propovijedi“ učinile međunarodno poznatim: von Galen je otvoreno kritizirao totalitarizam nacističkog režima, odbacio njegovu rasnu ideologiju i osudio sustavno ubijanje osoba s invaliditetom.
Čak i nakon što mu je brat deportiran u koncentracijski logor Sachsenhausen, von Galen je ostao vjeran svom biskupskom geslu: „Nicht Menschenlob, nicht Menschenfurcht soll uns bewegen“ („Ni ljudska pohvala ni strah od ljudi ne smiju nas pokretati“). Papa Benedikt XVI. proglasio ga je blaženim 2005. godine. Spomendan mu je 22. ožujka (katholisch.de; fratelllanza.net).