Gotovo 30 godina nakon genocida, tamošnja katolička zajednica gleda u budućnost: gradić koji je postao svjetski poznat po masovnim etničkim pogubljenjima 1995. godine više ne bi trebao biti tek simbol stradanja, secesije, rata i zločina, rekao je mjesni srebrenički župnik fra Franjo Ninić, izvijestio je u ponedjeljak 1. travnja „Sarajevo Times“, prenosi Vatican News.
Katolici zajedno s muslimanima i pravoslavcima žele grad koji bi bio ne tek mjesto sjećanja na bolnu prošlost, već i model suživota, kazao je župnik fra Franjo Ninić.
Genocid u Srebrenici smatra se tragičnim vrhuncem rata u BiH (1992.-1995.). U nekoliko dana vojska bosanskih Srba pod generalom Ratkom Mladićem ubila je više od osam tisuća muslimana Bošnjaka, uglavnom dječaka i muškaraca. Među ubijenima tijekom genocida u Srebrenici su i dva katolika koji su u to vrijeme živjeli u gradu. Radi se o Rudolfu Hrenu i Anti Staniću. Imena i jednog i drugog uklesana su na bijeloj ploči u mezarju (groblju) Memorijalnog centra Srebrenica – Potočari. Pokojni Rudolf Hren ukopan je u Potočarima, uz želju i odobrenje njegove obitelji.
Ratni zločini i danas oblikuju suživot bosanskohercegovačkih etničkih skupina. Konfesije su po nacionalnosti gotovo identične: prema posljednjem popisu iz 2013. godine 50 posto su muslimani Bošnjaci, 31 posto su pravoslavni Srbi i 15 posto su Hrvati katolici. Franjevački red manje braće u Srebrenici pastoralno djeluje od 13. stoljeća, zbog čega je provincija i dobila ime Bosna Srebrena (vatican news; fratellanza.net).