Konflikt u kojem se sukobljavaju s jedne strane Izrael, a s druge Hamas i Hezbollah, izuzetno je složen, iako neki nude dosta pojednostavljeni prikaz. Vrijedi podsjetiti na neke istine, kao što to čini kolumnist La Vie.
Erwan Le Morhedec, odvjetnik i esejist, „La Vie“
Mnogo je onih koji o kompliciranom Bliskom istoku govore krajnje pojednostavljeno. Kao da nam nije dosta ove bezuvjetne podrške Izraelu i ovih gorućih pro-Palestinaca: kad nam se Bliski istok učini jednostavnim, očito da smo u krivu. Treba prihvatiti činjenicu da ondje ne postoji samo jedna istina, nego podvojene i istodobne istine.
Nepodnošljivo je gledati Libanon pod izraelskim udarima, ali ne može se ni zanemariti činjenica da je područje sjevernog Izraela već godinu dana prazno – stanovništvo je u izbjeglištvu zbog neprestane opasnosti od raketa koje ispaljuje Hezbollah. Isto tako ne može se zanemariti činjenica da je Hezbollah odlučio podržati Hamas u njegovom terorističkom napadu i da je otvorio sukob s Izraelom, ne vodeći pritom računa o libanonskom narodu.
Civili i vojni položaji
Isto tako zna se da Hezbollah i Hamas namjerno utvrđuju svoje položaje u blizini civila i da to Izrael koristi kao izgovor da sravni sa zemljom čitava područja, a da se ne može utvrditi jesu li tamo doista bile raspoređene oružane snage.
Istina, Izrael je jedina demokracija u regiji, jedina zemlja u kojoj se mogu čuti kritički glasovi. Ali većinski glas naroda ne znači blagoslov svake politike – bilo da se radi o politici kolonizacije ili o vođenju rata. Izrael jeste demokratska zemlja, ali činjenica da ekstremisti preuzimaju vlast demokratskim putem, nikada nije značilo da time dobivaju „odrješenje“, niti Izrael danas, niti drugi jučer. To što je Itamar Ben-Gvir, osuđen za pružanje podrške terorističkoj grupi i poticanje na rasizam, neskriveni obožavatelj onih koji su počinili masakr u Hebronu 1994., demokratskim putem postao ministar nacionalne sigurnosti – ne može ga učiniti saveznikom.
Zašto bi trebalo davati bezuvjetnu podršku jednoj vladi krajnje desnice?
Napad i nesrazmjerni odgovor
Danas, kada do nas dopiru samo slike, gledamo duge kolone iscrpljenih palestinskih civila koji beznadno lutaju s juga na sjever i sa sjevera na jug Gaze, usred ruševina i paleži. Ne možemo istovremeno osuđivati ruske udare na domove ukrajinskih civila i šutjeti o uništavanju jednog čitavog teritorija. Argument da je agresiju pokrenula palestinska strana, a da je Ukrajina bila napadnuta, nije neutemeljen, ali se gubi u nesrazmjeru izraelskog odgovora koji neselektivno udara po stanovništvu.
Ako šutimo, šaljemo poruku cijelom svijetu da je za Zapadnjake arapski život manje vrijedan. Štoviše, time potkrepljujemo ono što neki već od ranije podmeću, da su Ljudska prava samo prigodni diskurs za održavanje zapadnjačke hegemonije. Ne možemo braniti Zapad zanemarujući njegove vrijednosti. Ako ova referenca – ovaj zahtjev – nestane, bit će ugrožena i naša vlastita sigurnost (lavie.fr; fratellanza.net).
S francuskog prevela: Isusova mala sestra Vesna Zovkić