Foto: © Adveniat/Matthias Hoch
Misom za Jubilej migranata Papa je zaokružio tjedan u kojem je migracija bila u središtu pozornosti.
Justin McLellan
Pred oko 40.000 misionara, migranata i onih koji im služe, na kišnom Trgu sv. Petra, papa Lav XIV rekao je da izbjeglice, kada stignu u nove zemlje u potrazi za boljim životom, ne smiju naići na „hladnoću ravnodušnosti niti na stigmu diskriminacije“.
Papa je pozvao kršćane da ne bježe „u udobnost vlastitog individualizma“, nego da otvore ruke i srca „onima koji dolaze iz dalekih i nasiljem pogođenih zemalja“. Time je zaključio tjedan intenzivnih događanja na temu migracija, okrunjen slavljem mise za Jubilej migranata i misija 5. listopada.
No, ono što je obišlo svjetske naslovnice nisu bile njegove pomno pripremljene riječi u homiliji, nego spontani komentar koji je Lav dao novinarima nekoliko dana ranije, prilikom odlaska iz papinske ljetne rezidencije u Castel Gandolfu.
„Netko tko kaže: ‘Protiv sam pobačaja, ali sam za nehumano postupanje s migrantima u Sjedinjenim Državama’ – ne znam može li se to nazvati pro-life“, rekao je 30. rujna maloj skupini novinara.
Taj komentar bio je jedna od najoštrijih dosadašnjih izjava njegove pro-life etike, usmjeren na američku političku scenu u vezi s migracijama. Brzo je odjeknuo izvan Vatikana i ušao „mainstream“ američke medije.
Pomoćni biskup Washingtona Evelio Menjivar-Ayala, koji je bio u Rimu na proslavi Jubileja migranata, rekao je da su Papine riječi izravno progovorile stvarnostima s kojima se susreće u svom pastoralnom radu.
„Ono što vidimo u SAD-u upravo je to odbacivanje dostojanstva migranata“, izjavio je za National Catholic Reporter u telefonskom intervjuu pred Jubilej migranata.
Menjivar, rođen u Salvadoru, i sam migrant, rekao je da je u SAD-u „antimigrantska retorika vrlo glasna, ali ne i većinska“. Dodao je da Papa djeluje kao protuteža sve neprijateljskijim stavovima prema migrantima.
„Ono što Papa govori je divno. On daje glas migrantima, daje glas zdravom razumu“, rekao je biskup. „Reći: ja sam pro-life, ali ne želim dati državljanstvo djeci migranata – pa kakav je to pro-life?“
Papin komentar u Castel Gandolfu bio je tek dio tjedna u kojem su migracije zauzimale visoko mjesto na dnevnom redu Vatikana.
Dana 2. listopada Lav se u Vatikanu sastao s Amy Pope, glavnom ravnateljicom Međunarodne organizacije za migracije. Za Vatican News izjavila je da su razgovarali o učincima smanjenja humanitarnih fondova na podršku migrantima te o „važnosti preoblikovanja pitanja migracija u trenutku kada je polarizacija na vrhuncu“.
Kazala je da Papa „nudi razinu moralnog autoriteta zajednicama diljem svijeta, i to je doista važno u ovom trenutku kada je pitanje migracija postalo, kako sam rekla, izuzetno politizirano i polarizirano“.
Istoga dana Lav se obratio akademicima i crkvenim vođama na trodnevnoj konferenciji „Izbjeglice i migranti u našem zajedničkom domu“, koju je organiziralo Sveučilište Villanova u suradnji s nekoliko vatikanskih dikasterija.
U svom govoru Papa je potaknuo katolička sveučilišta i istraživačke institute da „dostojanstvo svake ljudske osobe stave u središte svakog rješenja“ za globalnu migrantsku krizu, koja danas pogađa više od 100 milijuna ljudi.
Predložio je dva temeljna motiva za njihov rad: pomirenje i nadu. Upozorivši na ono što je nazvao „globalizacijom nemoći“ koja ljude ostavlja „nepokretnima, tihima, možda tužnima“ pred patnjom, Lav je ustvrdio da su migranti sami „povlašteni svjedoci nade kroz svoju otpornost i povjerenje u Boga“.
Sudionici konferencije istaknuli su da nastavak brige pape Franje za migrante sada papa Lav pretvara u snažan poticaj katoličkim sveučilištima da crkveni nauk pretoče u konkretno djelovanje.
Anika Hinze, politologinja sa Sveučilišta Fordham, rekla je: „Diskurs o ljudskom dostojanstvu i migraciji prestao je biti ‘mainstream’, a imati snažnu instituciju poput Katoličke crkve i osobu s vidljivošću poput pape Lava koji to podržava – to je vrlo značajno i prijeko potrebno u današnjem kontekstu.“
Isusovac Alejandro Olayo-Méndez, profesor na Boston Collegeu i istraživač migracija, rekao je da vidi Lava kao onoga koji može „institucionalizirati tu viziju“ nakon Franjine snažne zagovaračke uloge.
Znak te važnosti migracija bio je i događaj kojim je tjedan započeo: Sveučilište Villanova, Lavov alma mater, u Vatikanu je otvorilo Institut Majke Cabrini za migracije. Osnivačica i prva ravnateljica, profesorica prava Michele Pistone, rekla je da je to njezin osobni odgovor na Papine pozive da katolička sveučilišta sustavnije pristupe temi migracija.
„Godine 2017. papa Franjo pozvao je katoličke fakultete i sveučilišta da više rade na poučavanju, istraživanju i društvenom djelovanju na polju migracija i izbjeglica, i kad sam to pročitala, promijenilo me“, rekla je Pistone. „Institut Cabrini moj je odgovor na taj poziv, a sada papa Lav nastavlja taj poziv.“
Budući da su migracije žarišna točka američke politike, Pistone je rekla da katolički istraživački instituti mogu pomoći pomaknuti raspravu s polemike na iznalaženje konstruktivnih rješenja.
„Trebaju nam svježe ideje“, rekla je. „Svi vide da je sustav slomljen, ali ne znamo kako ga popraviti. Ono što pokušavamo je sagledati dublje strukture koje su stvorile ovu situaciju i pitati se kako odgovoriti na način koji poštuje i opće dobro i ljudsko dostojanstvo – temeljna učenja Crkve.“
Na završetku Mise za misionare i migrante na Trgu sv. Petra, Lav je hodočasnicima rekao: „Crkva je u cijelosti misionarska i jedan veliki narod na putu prema Kraljevstvu Božjem.“
„Ali nitko ne smije biti prisiljen bježati, niti biti iskorištavan ili zlostavljan zbog svoga statusa stranca ili čovjeka u potrebi“, dodao je. „Ljudsko dostojanstvo uvijek mora biti na prvom mjestu“ (ncronline.org; fratellanza.net).