Foto: © KNA/Vatican Media/Romano Siciliani (arhivska)
Često je riječ o začaranom krugu sukoba i gladi iz kojega pogođene zemlje više ne uspijevaju izaći. Ipak, danas nitko više ne bi morao gladovati, smatra Papa, te poziva na veći angažman politike i društva.
Papa Lav XIV. pozvao je na snažnije međunarodno zauzimanje u borbi protiv gladi i pothranjenosti te pritom izrazio žaljenje zbog krize međunarodne suradnje među državama. U programskom govoru održanom u ponedjeljak pred Svjetskim programom za hranu Ujedinjenih nacija (WFP) u Rimu naglasio je da glad nije samo humanitarni izazov, nego predstavlja prijetnju društvenoj koheziji, miru i održivom razvoju.
„Danas su se krize od izoliranih događaja pretvorile u trajne stvarnosti, obilježene dugotrajnim sukobima, kroničnom nesigurnošću u opskrbi hranom, gospodarskom nestabilnošću i sve većom ranjivošću na klimatske promjene“, rekao je pred sudionicima godišnjeg zasjedanja Upravnog odbora WFP-a, na koje ga je pozvao izvršni direktor programa Ujedinjenih nacija.
Papa je upozorio da je međunarodni poredak sve više obilježen nepovjerenjem i sukobima. Umjesto zajedničke odgovornosti, prevladavaju nacionalni sigurnosni i gospodarski interesi. Unatoč dosad nezabilježenim globalnim proizvodnim kapacitetima, siromaštvo i ranjivost rastu u mnogim dijelovima svijeta. Humanitarna pitanja sve češće ustupaju mjesto političkim i strateškim prioritetima.
Lav XIV. upozorio je na „birokratizaciju solidarnosti“ i „tihu komercijalizaciju ljudskog života“. Pomoć se često odgađa zbog složenih administrativnih postupaka, dok pristup osnovnim životnim potrepštinama sve više ovisi o gospodarskim i geopolitičkim interesima.
„Posljedica je da oni koji ne stvaraju mjerljivu vrijednost riskiraju postati nevidljivi. Ta dvostruka dinamika stvara ozbiljan etički izazov: čovjek više nije dosljedno u središtu međunarodnog djelovanja.“
„Sukobe je lakše hraniti nego ljude“
Istodobno, oružje lakše stiže u krizna područja nego humanitarna pomoć.
„Sukobe je lakše hraniti nego ljude“, kritizirao je prvi Amerikanac na Petrovoj stolici u govoru koji je održao na engleskom jeziku.
Lav XIV. istaknuo je kako Svjetski program za hranu predstavlja konkretan izraz međunarodne solidarnosti. Posebno je pohvalio dugoročne programe poput osiguravanja školskih obroka za djecu. Takve inicijative jačaju obrazovanje, otpornost zajednica i ljudsko dostojanstvo.
Papa je također pozvao na tješnju suradnju s Crkvama i organizacijama civilnoga društva. Upravo su lokalni partneri nezamjenjivi u područjima gdje je pristup humanitarnoj pomoći otežan ili ograničen. Katolička Crkva preko svojih župa, biskupija i ustanova Caritasa često dopire do ljudi u krajevima koji su drugim međunarodnim akterima teško dostupni.
Hrana, voda i zdravstvena skrb ne smiju biti podređeni tržišnoj logici ni geopolitičkim interesima, upozorio je Lav XIV. Vjerodostojnost međunarodne suradnje mjerit će se time uspijeva li dobrobit najslabijih postaviti u središte političkoga djelovanja.
Nakon govora, za koji je nagrađen stojećim pljeskom, Papa je zahvalio djelatnicima WFP-a, od kojih su neki bili prisutni u dvorani, a drugi su se uključili iz Libanona, Južnog Sudana i Venezuele. Njihov rad, naglasio je tijekom svojega gotovo jednosatnog posjeta, također je služenje ljudskom dostojanstvu te ljudima u potrebi daje životno važnu nadu.
Prvi papa koji je posjetio ovu organizaciju Ujedinjenih nacija bio je papa Franjo u lipnju 2016. godine. Svjetski program za hranu osnovan je 1961. te pruža humanitarnu pomoć u krizama i tijekom gladi. U rekordnoj 2024. godini za tu je svrhu potrošio 9,6 milijardi eura i pomogao približno 125 milijuna ljudi u potrebi.
Najveći pojedinačni donator WFP-a i dalje su Sjedinjene Američke Države, koje su i za vrijeme predsjednika Donalda Trumpa osigurale oko 4 milijarde eura. Slijedi Njemačka s približno jednom milijardom eura (kna; fratellanza.net).