Rusku pravoslavnu župu u Amsterdamu nenajavljeno je posjetio ruski pravoslavni biskup Elisey u nedjelju 6. ožujka. Inzistirao je na spominjanju imena patrijarha Kirila u liturgiji i prijeteći objavio da rusko ministarstvo vanjskih poslova prati crkvu s “velikim zanimanjem”. Četvorica svećenika i đakon tada su jednoglasno odlučili u subotu prijeći iz Moskovske u Carigradsku patrijaršiju.
Hendro Munsterman | Nederlands Dagblad
“Njegov posjet bio je tenk, duhovni tenk, koji je poslan u našu župu”, rekao je izvor iz župe Svetog Nikole iz Mire u Amsterdamu za Nederlands Dagblad.
U petak je svećenstvo župe poslalo poruku župljanima s opisom onoga što se već događalo u nedjelju.
Župa (parohija) je dva dana prije posjeta obavijestila ruskog nadbiskupa Eliseyja da više ne želi komemorirati patrijarha Kirila iz Moskve u liturgijskim slavljima jer je “izrazio punu potporu napadu”. Prije toga, župa, u kojoj se pravoslavni vjernici različitih nacionalnosti okupljaju već godinama, već je potpisala peticiju kojom se od patrijarha Kirila traži da pozove na okončanje invazije na Ukrajinu.
U nedjelju, 6. ožujka, Elisey, koji stoluje u Haagu, postavio je župu u blokadu pojavivši se nenajavljeno neposredno prije početka Božanske liturgije. “Stigao je diplomatskim automobilom”, koji vjerojatno pripada ruskom veleposlanstvu, pišu svećenici i đakoni župe. Ušao je u crkvu kada je svećenstvo već započelo pripremne molitve.
Od tog trenutka sve je drugačije, prema pravoslavnoj tradiciji. Kada je biskup prisutan, predsjedava Božanskom liturgijom. A ako se ime patrijarha ne izgovara kada biskup predvodi, odmah dolazi do crkvenog raskola. Župa još ne želi ići tako daleko.
“Nismo napustili patrijaršiju Moskve”, napisala je župa na svojoj internetskoj stranici prošlog tjedna. “Iako smo obustavili spomen patrijarha Kirila, nastavljamo spominjati nadbiskupa Eliseyja kao našeg dijecezanskog biskupa”.
Svećenici ukazuju na povijest Ruske pravoslavne crkve gdje je svećenstvo u “različitim razdobljima smatralo nemogućim spominjati crkvene poglavare koji su zauzeli određenu političku poziciju”. To se, između ostalog, odnosi na svećenstvo koje je odbilo spomenuti ime patrijarha kada se ‘proglasio lojalnim boljševičkoj državi 1927.’. “Nitko od njih nije smatrao da ovime napušta Crkvu”.
Međutim, u subotu su četvorica svećenika i župni đakon odlučili da “više nije moguće da oni funkcioniraju unutar Moskovske patrijaršije i da tako osiguraju duhovno sigurnu klimu za svoje vjernike”. Oni imaju metropolita Atenagoru iz Belgije, Nizozemske i Luksemburga – predstavnika Carigradske ekumenske patrijaršije – te će biti inkardinirani u njegovu biskupiju. U priopćenju, svećenstvo kaže da su poduzeli “ovaj vrlo težak korak s boli u srcu”.
Prijetnja
U nedjelju, prigodom posjeta nadbiskupa, ime patrijarha u Amsterdamu izgovorio je đakon koji ne pripada župi. Svećenstvo župe nastavilo je to odbijati. Nakon božanske službe, patrijarh je u privatnim razgovorima obavijestio prvog i drugog svećenika župe da stav amsterdamske župe ‘ne samo da zabrinjava patrijaršiju, već i rusko Ministarstvo vanjskih poslova’. Prema pismu upućenom župljanima, nadbiskup Elisey je rekao: “Postoji veliko zanimanje za vašu crkvu”. Svećenici su to eksplicitno shvatili kao prijetnju, kaže izvor unutar župe.
Nakon posjeta nadbiskupa, “pritisak na našu župu dodatno se povećao”, pišu svećenici. Govore o višestrukim prijetnjama župi i svećenicima. Prošlog utorka crkva je bila išarana kontroverznim proruskim simbolom Z.
Zgrada ne može biti ‘sigurno mjesto za vjernike’, javljaju iz klera. ‘Rizik od incidenata i nesigurnih situacija je prevelik.’ Crkva je zatvorena do daljnjega.
Svećenstvo se osjeća “pod pritiskom i biskupa i ruske države”, pišu u svom priopćenju objavljenom u subotu. “Nećemo odustati od odluke da se distanciramo od patrijarha Kirila. Naša savjest to ne dopušta. Zato smo prisiljeni pridružiti se Ekumenskoj patrijaršiji”.
Župa je u kontaktu s policijom i pravosuđem. Ministar pravosuđa i sigurnosti Dilan Yeşilgöz-Zegerius posjetio je župu u subotu. Zgradu čuvaju policija i sigurnosne službe.
Svećenici dalje pišu da su njihovi župljani u prošlosti “često bili promatrani i zbog njihove povezanosti s Moskovskom patrijaršijom”. Tijekom komunizma ‘zbog članstva u ‘crvenoj’ Crkvi, nakon komunizma zbog položaja Crkve u ruskom društvu, politici i ekonomiji’.
Do sada su svećenici uvijek odgovarali: ‘Podržavamo progonjenu Crkvu’, ali taj je odgovor sada ,prema njima, ‘iscrpljen’. Prema njima, Moskovska patrijaršija “aktivno podupire rat protiv druge suverene države”. Oni više ne vide progonjenu Crkvu, već Crkvu koja sama podržava progon. Ukazuju na svećenike u Rusiji koji su progonjeni zbog propovijedanja za mir i na potpisnike peticija koji su kažnjeni.
Odbor župe podržava odluku svećenstva. Za dva tjedna opća župna skupština odlučit će hoće li i župa pratiti svećenike u prelasku. Daljnji razvoj situacije se može pratiti na Facebook stranici župe: Russisch-Orthodoxe Kerk te Amsterdam. Свято-Никольский приход, Амстердам (nd.nl; fratellanza.net).