Barbara (3. st.) jedna je od Četrnaest pomoćnica u nevolji i prava je svestranica. Raspon njezinih štovatelja je u skladu s time dosta širok: tu ima svih, od šleskih rudara i rajnskih vatrogasaca do arapskih kuhara.
Činjenica da nema povijesnih dokaza o Barbarinu životu nije utjecala na njezinu popularnost. Ovisno o legendi, kaže se da je živjela u Nikomediji (današnja Turska) ili Heliopolisu (današnji Libanon).
Umjesto brojnih kandidata za udaju, iznimno lijepu i pametnu Barbaru zanimalo je kršćanstvo koje je u to vrijeme bilo progonjeno. Otac Dioskur ju je zato zatvorio u kulu. Nakon što je Barbara krštena, njezin ju je vlastiti otac odlučio ubiti. Mlada je žena pobjegla kroz pukotinu u stijeni koja se čudesno otvorila pred njom – zbog čega je zaštitnica rudara.
Međutim, Barbara je izdana i okrutno mučena. Tada joj je vlastiti otac odrubio glavu koju je tada pogodio grom – zbog čega je zaštitnica vatrogasaca. Sastojci jedne od istočnomediteranskih poslastica „Barbara deserta“ podsjećaju na mučeništvo ove mlade žene. Spomendan joj je 4. prosinca (katholisch.de; fratellanza.net).