Svatko tko se u ranoj Crkvi smatrao patrijarhalnim sjedištem morao je moći pokazati grob poznatog navjestitelja vjere. Za razliku od ostala četiri patrijarhata Carigrada, Aleksandrije, Antiohije i Jeruzalema, Rim je mogao biti dvostruko sretan: Tu su se vjernici hvalili da imaju dva groba apostola: Petra i Pavla.
Oni su predstavljali važan argument za počasno predsjedanje Rima. Nitko drugi doli sam car Konstantin u 4. stoljeću počeo je graditi dvije raskošne bazilike iznad poznatih grobnica “kneževa apostola” Petra i Pavla.
Tijekom vremena, ova mjesta molitve su više puta prolazila kroz velike strukturalne promjene. Današnju Baziliku svetog Petra sagradili su značajni umjetnici na mjestu stare bazilike, koja je s vremenom prilično oronula. Veličanstveno je urešena, a papa Urban VIII. svečano posvetio 18. studenog 1626. godine.
Bazilika iznad Pavlova groba također je morala biti obnovljena nakon ozbiljnog požara 1823. godine. Sadašnja zgrada potječe iz 19. stoljeća. Papa Pio IX. posvetio je današnju baziliku 10. prosinca 1854. godine, prigodom proglašenja dogme o izboru Marijinu (Bezgrješno začeće BDM).
Od 1870. Vatikan je sjedište papa umjesto dotadašnjeg Laterana, a bazilika svetog Petra glavna u Rimu. Kao spomendan posvete obiju bazilika uzet je 18. studeni (katholisch.de; fratellanza.net).