Neki vjernici odbacuju crkvene reforme s argumentom da se iste prilagođavaju “duhu vremena”. Za biskupa iz Mainza, međutim, nesporno je da su Crkva i teologija uvijek bile u duhu vremena.
Biskup Mainza Peter Kohlgraf ne smatra da Crkva trči za zeitgeistom (hrv. duh vremena). Takva Crkva zastrašujuća je vizija za neke vjernike i “nerijetko je ubojit argument protiv bilo kakve inovacije“, piše u članku za časopis “basis” kojeg objavljuje Schönstatt pokret, prenosi KNA. Ako biskupi prihvaćaju kritičke upite, brzo ih se vrijeđa kao da se prilagođavaju duhu vremena. Ali “Crkva i njezini veliki teolozi uvijek su bili u duhu vremena”.
Već u prvim stoljećima kršćanstva veliki teolozi nisu samo ponavljali biblijske tekstove, već su ih prevodili u “razumijevanje svog vremena i okruženja”. Kao rezultat toga nije postojao samo “jedan oblik kršćanskog učenja”, već različiti oblici od kojih “neki čak i žestoko proturječe” drugima.
Nadalje, piše kako je velika teologija uvijek nastajala dijalogom s takozvanim zeitgeistom: “Naravno da navještaj i teologija nisu samo nepromišljeno potvrđivali intelektualne mode. Evanđelje je uvijek ostalo mjerilo za duhovno razlučivanje, ali unutar tog okvira mnogo toga je bilo moguće”.
“Strah od novih spoznaja” nije katolički
Danas se, pak, s druge strane “određene skupine drže samo izazovnih tema”, kritizirao je biskup Peter Kohlgraf. “Tko ne zastupa određena mišljenja, proglašava se kao zeitgeistig – i time više nije katolik“. S obzirom na “široki dah tradicije” on takvu poruku smatra “sramotnim suživanjem” evanđeoske poruke.
Kad se bolje pogleda, pokazalo se da su nepromjenjive istine ipak “duh” nekog određenog vremena, a ne cjelokupne tradicije. “Nikada – osim u vrlo kratkim vremenskim razdobljima – nije bilo katolički strahovati od novih spoznaja, dodao je biskup. To ne znači da se sve moderno treba smatrati dobrim, ali ne treba ga “automatski ni demonizirati”. Biti katolik također znači trpjeti proturječja i integrirati nove stvari, ali i hrabro se suočiti s razgovorom s vremenima i njihovim spoznajama: “Često želim tu hrabrost za istinski biti katolik, bez zabrane razmišljanja i bez maloumnosti. Mnogi sveci pokazali su nam kako to živjeti” (kna; fratellanza.net).