U Njemačkoj se raspravlja o ponovnom uvođenju obveznog vojnog roka, kao i u Hrvatskoj i još nekim zemljama. O tome se sada očitovao i augsburški biskup Bertram Meier. Zalaže se za to da se ne zaborave i drugi aspekti sigurnosne politike.
Redatelj, pisac i televizijski autor razgovara s vatikanskim medijima o vjeri, nadi, radu i migracijama: „Bojimo se drugačijih, ali samo ako su siromašni.“
„Vjera nije samo gledati Isusa, već gledati stvari s Isusove točke gledišta, onako kako ih on vidi, njegovim očima: ona je neko dioništvo u njegovu načinu gledanja“ (papa Franjo, enciklika „Lumen Fidei“)
Sveti Augustin Tschao-Suong i drugovi mučenici u Kini: Godine 1900. 120 kineskih mučenika, domaćih kršćana i europskih misionara, proglašeni su blaženima. Dana 1. listopada 2000. njih je, kao i mučenike „Boksačkog ustanka“, kanonizirao papa Ivan Pavao II. Podnijeli su mučeništvo za svoju kršćansku vjeru na različitim mjestima u različitim vremenima u Kini.
Redovnički život kakav danas poznajemo, i kontemplativan i aktivan, razvijao se tijekom dva tisućljeća. U ovom trećem od četiri članka, Christine Schenk analizira doprinose istaknutih kršćanskih žena u IV. stoljeću, koje su osnivanjem samostana postavile temelje današnjem životu redovnica.
Anton Šuljić: Hrvatska tradicija je uvijek bila „biti Crkva s Papom“. U nas su korifeji tradicionalizma došli iz Argentine, SAD-a i Australije, povezali se ovdje sa sebi sličnima, a potom krenuli osnivati udruge, organizirati festivale tradicionalista na koje su dolazili kardinali tipa Burkea i sl. Sve to nije hrvatska tradicija!
Nemali broj svećenika smatra da je teško živjeti u celibatu, kaže Papin savjetnik i luksemburški nadbiskup Jean-Claude Hollerich. Zato im se mora dati izbor – posebno u Europi koja bi mogla napraviti razliku.
Bosanski franjevac fra Leonardo Čuturić u knjizi „Vjera Bosne“ opisuje kako katolici u Bosni, tridesetih godina prošlog stoljeća, doživljavaju ovo vrijeme i kakve prakse imaju.
Nakon teške mladosti postao je učitelj i svećenik u rodnoj Raveni. Godine 1035. ušao je u benediktinski samostan Fonte Avellana, gdje je osam godina kasnije postao prior te uveo praksu bičevanja.
Koja je percepcije Crkve u javnosti, kako promiče političku kulturu i odgovorno kršćansko djelovanje i kako razlučuje pastoralno i duhovno od političkog, promišljalo se u ovotjednoj emisiji Susretu u dijalogu.