Marinella Perroni: “Dugim trenutkom molitve planetarnog značaja 27. ožujka Papa isusovac nije pretendirao ispuniti prazninu Trga svetoga Petra nego je učinio da odsutnost svih bude doživljena kao prisutnost svakoga, pretvarajući ga u mjesto gdje se sabrala tjeskoba svijeta i s kojeg se vinula prošnja.”
Andrea Tornielli: Svakog dana Papa nas, na misi iz svog Doma koji nosi ime svetice zauzete kućanskim poslovima, poziva da ne zaboravimo ono što je važno. Prisutnost Uskrslog koji je nadvladao strahove zaključanih učenika.
Vatican News: Relacije se osnažuju. Muslimani iz okolice Prozora omogućili su susjedima katolicima da proslave Uskrs intervenirajući u gašenju požara.
Danas je 27. godišnjica smrti dragog don Tonina Bella. Donosimo prijevod jedne od njegovih zadnjih poruka koje je poslao prije smrti.
Oklijevao sam s ovim pismom zbog straha da ne budem pogrešno shvaćen
Živi Gospodin postaje bližnji u siromašnima i potrebitima. Gospodin je u samoj želji za sakramentima. Ali prije svega prebiva u onome koji vrši njegove zapovijedi i dijeli njegove osjećaje, bez čega čak ni česta pričest ne može donijeti plodove vječnoga života.
Tonino Bello: “Oprosti mi ako te tako nazivam, čak i ako ti nemaš baš nikakve veze s Marokom. Al’ ti znaš da ovdje kod nas, oslovljavajući nekoga s prezirom, dajemo ime Marokanac svim nesretnim ljudima poput tebe…”
Andrea Tornielli: Milijuni ljudi danas se povezuju kroz masovne medije kako bi pokušali živjeti svoju pripadnost zajednici, oni su zajedno preko ekrana, bez da su to i fizički. U ovom trenutku to je neophodni način, jedini mogući u izvanrednim okolnostima za koje se svi nadamo da će čim prije završiti.
Treba nadodati da je i premijer Andrej Plenković obećao da će Hrvatska primiti djecu iz migrantskih kampova. “Ne vidim da bi itko razuman mogao biti protiv toga da i mi pomognemo određenom broju djece koja žive u bitno drukčijim uvjetima nego što žive naša djeca”, rekao je novinarima u Sinju 8. ožujka. A mi ga sada pitamo: “Je li razumno i humano da to još uvijek niste učinili?”.
Svi smo, kao čovječanstvo, u ovome zajedno. “Ovo nije vrijeme ravnodušnosti, jer cijeli svijet pati i mora ostati ujedinjen dok se suočava s pandemijom”, niti je “vrijeme egoizama, jer izazov s kojim smo suočeni svima nam je zajednički i ne razlikuje jedne od drugih”.