Teologinja Barbara Haslbeck istražuje nasilje nad odraslima u Crkvi. U intervjuu za katholisch.de komentira novi radni priručnik Njemačke biskupske konferencije o “zloporabi duhovničkog autoriteta” i objašnjava kako može doći do duhovnog zlostavljanja.
Na blagdan svetoga Franje počela je u Vatikanu Redovna glavna skupština Biskupske sinode. Katolička crkva promišlja o sinodalnosti; zajedništvu, sudjelovanju i poslanju. Po čemu je ova sinoda, koju se smatra jednim od najvažnijih događaja nakon Drugog vatikanskog koncila, posebna? Koja to pitanja vjernici diljem svijeta stavljaju pred papu Franju? Zašto je komunikacija glavna dimenzija sinodalnog procesa i što to podrazumijeva? Hoće li ova sinoda pomoći Crkvi da bude manje podijeljena, Crkva koja prihvaća, pomaže onima koji traže Boga i koja uvodi ljude u ljepotu vjere?
Prof. dr. sc. Ana Thea Filipović je, između ostaloga, podsjetila na sinodski radni dokument koji otvoreno kaže: „U mnogim su krajevima Crkve duboko pogođene krizom uzrokovanom raznim oblicima zlostavljanja poput spolnog zlostavljanja, zloporabe moći i savjesti, ekonomskog i institucionalnog zlostavljanja. To su otvorene rane s čijim se posljedicama tek valja do kraja suočiti. S traženjem oprosta od žrtava trpljenja koje je prouzročila Crkva, mora se združiti zalaganje oko obraćenja i reforme kako bi se izbjeglo da se slične situacije događaju u budućnosti.” (IL, 4, također 23)
Nakon dva Mediteranska susreta biskupa u Italiji (Bari 2020. i Firenza 2022.), Mediteranski susreti – Mozaik nade, ove godine održani su u Francuskoj od 17. do 24. rujna.
Zaštita okoliša Papi je na srcu. Zato će crkveni poglavar ovih dana objaviti nastavak svoje enciklike Laudato si’. Na predstavljanju će govoriti i klimatska aktivistica iz Njemačke.
Imamo li odvažnosti propitivati vlastita vjerovanja, svjetonazore i prakse? Imamo li snage ustati protiv strukturalnog nasilja koje provode patrijarhalne institucije kako sekularne, tako i religijske? Jesmo li spremni čuti drugačiju perspektivu i omogućiti da se uvaži drugačije mišljenje – makar se i ne slagali s njim? Jesmo li spremni uvažiti ljudsku slobodu i pravo osobe da vjeruje ili ne vjeruje, da pita, sumnja i traga za odgovorima? Može li se biti feminist/ica i vjernik/ca?
Nedavno se pojavio pokušaj Rimskog vikarijata da rehabilitira navodnog zlostavljača Marka Rupnika. Sada se pojavio dekret protiv redovnice, osobe od povjerenja bivšeg isusovca, u kojoj se pretpostavlja da su optužbe protiv Rupnika točne.
Bruna Velčić: Valja uočiti temeljni stav otvorenosti prve Crkve koja, vođena i poučena Duhom Svetim, nije zatvorila vrata poganima, već im je ta vrata širom otvorila. Bio je to događaj od epohalne važnosti koji je odredio čitavu povijest kršćanstva.
Svećenici imaju poseban položaj u društvu i mogu utjecati na vjernike svojim riječima i primjerom. Stoga je važno da se aktivno uključe u razgovore o nasilju nad ženama i obiteljskom nasilju kako bi pružili podršku žrtvama, educirali zajednicu i doprinijeli izgradnji društva koje se temelji na poštovanju i ljubavi prema bližnjem
Nekoliko redovnica optužuje bivšeg isusovca Marka Rupnika za zlostavljanje, a on je neko vrijeme bio i ekskomuniciran. No vizitator njegove zajednice i radionice “Centro Aletti” u Rimu tvrdi da tamo nije našao nikakve probleme. Oni koji su pogođeni ogorčeno odgovaraju u pismu.